Općinsko državno odvjetništvo odbacilo je kaznenu prijavu koju je udruga Hrvatsko kulturno vijeće krajem prošle godine podnijela protiv bivšeg ministra kulture Bože Biškupića i Čedomira Višnjića, ravnatelja Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture. Prijavu je predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec zasnovao na činjenici da je Ministarstvo sufinanciralo objavu knjige jezikoslovke Snježane Kordić 'Jezik i nacionalizam' koju je lani izdao zagrebački Durieux.

Snježana Kordić pisala je o kroatistici, razgradila mitove o jeziku i naciji, podsjetila na učinke jezičnog purizma, a ono što je najviše uzburkalo strasti bila je teza o hrvatskom i srpskom kao jednom policentričnom jeziku kojim govori nekoliko nacija u nekoliko država, s prepoznatljivim nacionalno uvjetovanim razlikama.

Izdavač je najavljivao sadržaj koji bi se mnogima mogao učiniti revolucionarnim, a da on to ustvari nije, naglasivši da se radi o izoliranosti domaće sredine od dosega znanosti u svijetu. Ipak, Kordićkina knjiga izazvala je burne reakcije u Hrvatskoj i Srbiji. U obje zemlje branilo se nešto apstraktno poput ljubavi prema domovini, a napadalo konkretnu osobu i njene znanstvene tekstove, optužujući je da Hrvatima/Srbima oduzima pravo na državnost, naciju, jezik. U prilog joj nije išla ni činjenica da je predavala na njemačkim fakultetima.

Hrvatsko kulturno vijeće sa svojom prijavom DORH-u odlučilo je otići korak dalje i upetljati državne institucije. To će im, računali su, dati legitimitet za ono što slijedi, a uslijedila je promocija novog političkog pokreta Hrvatski rast (Hrast) utemeljenog krajem prošle godine na obljetnicu smrti Franje Tuđmana.

Gostovanjem Hrvoja Hitreca, jednog od ideologa pokreta, u 'Dnevniku' Siniše Kovačića, Hrast pod čijom krošnjom su se smjestili bivši predsjednički kandidati Miroslav Tuđman i Josip Jurčević na dan osnutka promoviran je u uljuđeni politički faktor koji se sprema za nadolazeće parlamentarne izbore.

Dok je institucija radila svoj posao i provjeravala utemeljenost kaznene prijave, dotle je Hitrec pisao otvoreno pismo Hrvatskoj televiziji reagirajući na emitirani prilog o izdavaču i piscu Nenadu Popoviću kojeg je njemački list Süddeutsche Zeitung proglasio jednim od najznačajnijih mirotvoraca u svijetu, među ostalim zbog objave knjige 'Jezik i nacionalizam'.

U tom pismu Hitrec nazva Višnjića 'velikosrpskim provokatorom', a televizijski prilog o Popoviću 'novogodišnjim ispadom' i produktom mogućeg 'malaksanja pozornosti u bunilu nakon novogodišnjih dočeka'.

Pismo je ostalo prešućeno, kao da ga nije potpisao čovjek koji je na državnoj televiziji probranim rječnikom obrazlagao svoju političku viziju, a malo kasnije u pismu psovao na račun nečije nacionalne pripadnosti. Jednostavnije ga je pamtiti kao autora kultnih 'Smogovaca'. Ni prvi ni zadnji koji u Hrvatskoj i na Balkanu paralelno gura više uspješnih karijera.