Istraživanje uzroka nepravdi i stvaranje empatije prema onima koji su patili važno je za život spomenika, ali i vodi jačanju demokracije, kazao je u srijedu navečer u Zagrebu na okruglom stolu o misiji javnih spomenika, njemački savezni povjerenik za Arhivu nekadašnje istočnonjemačke tajne policije Stasi, Roland Jahn.

Na okruglo stolu ‘Spomenici: Oruđa mira ili oružja rata’, organiziranom u povodu 30 godina od rušenja Berlinskog zida u Udruženju hrvatskih arhitekata, Jahn je kazao da ne postoji jedna njemačka povijest nego da je to istodobno povijest Europe, koju je simbolizirao Berlinski zid.

‘Berlinski zid je simbol ljudi koji su bili zatvoreni u svojim zemljama i simbol diktature. To je bio u beton lijevana nepravda, kulminacija nepravde i važno je da je srušen’, naglasio je Jahn.

Izrazio je zadovoljstvo brojnim ljudima koji dolaze odavati počast rušenju toga zida i na obljetnice i izvan njih, te kazao da ne postoje zadana slike povijesti nego okviri koje čine spomenici i povijesni spisi oko kojih se razvija rasprava onih koji su to proživjeli i onih koji to proučavaju, te da svatko od njih ima svoje zaključke.

Profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Tvrtko Jakovina smatra da je iskustvo Njemačke u pogledu suočavanja s prošlošću jedinstveno u svijetu i da se takvo nešto nije dogodilo nigdje više u svijetu.

Po njemu, ne treba zanemariti ni dosege koje su postigli drugi na propitivanju mnogih događaja i problema, npr. Austrijanci s izložbom 100 godina Austrije iza koje su ostala brojna svjedočanstva, ali ta su društva, po Jakovini, imala normalan demokratski put, dok Hrvatska ide naprijed pa natrag.

Nije me strah što se u Hrvatskoj grade spomenici kakve se grade, jer će imati sudbinu kao i oni prije, ali je šteta vremena koje nam prolazi, i jer ne učimo od drugih kao od Njemačke, ustvrdio je Jakovina.

Osvrnuo se na prijedlog da se u Hrvatsku pozovu strani stručnjaci da 'posreduju oko Jasenovca' i upitao 'znači li to da bi se trebalo pogađati oko broja žrtava i što bi u tom slučaju bilo sa 70 godina rada i istraživanja žrtava Jasenovca?'

‘Nemam velike nade, ali ovo neće vječno trajati’, zaključio je Jakovina glede mogućih razvoja događaja oko politike sjećanja u Hrvatskoj.

Zastupnik SPD-a u Bundestagu Josip Juratović kazao je da su povijesna sjećanja u Njemačkoj jako bitna jer njemački Ustav obavezuje na njih, te da u tom pogledu nema razlike između istoka i zapada Njemačke.

Uvijek stavljamo u fokus taj grozan period njemačke povijesti i od toga njemački narod mnogo i danas pati, iako smo ekonomski jaki. Važno je da smo svjesni toga i da čuvamo demokratske vrijednosti, kazao je Juratović.

On je kazao kako političke stranke u parlementu Savezne Republike Njemačke, Bundestagu, nastoje stvoriti zajedničku platformu prema toj prošlosti i tako pokazati javnosti jedinstvenost oko tih pitanja, a uz to nastoje osigurati sredstva i omogućiti interesnim skupinama i udrugama da se bave istraživanjima sjećanja.

Osvrnuo se djelovanje desne populističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD) i kazao da ona u istočnom dijelu Njemačke ima većeg odjeka jer je taj dio Njemačke dugo tijekom 20. stoljeća živio pod totalitarnim režimima, najprije fašističkim a potom komunističkim. Ne radi se o istoku i zapadu, jer takve stranke i pojave postoje u većini europskih društava. Toga ima i u mom Stuttgardtu u kojem je svega četiri posto nezaposlenih, kazao je i dodao da AfG ima strategiju podjele društva.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič izjavila je da je presudna važnost građanskih inicijativa za nastanak nekih spomenika poput Arhiva tajne policije Stasi i spomenika na kolosijeku na kolodvoru u Berlinu s kojeg su odvoženi Židovi u logore, čime su građani bitno pridonijeli topografiji sjećanja.