U rujnu 2020. godine, u trenutku pisanja ovog teksta, jedan bitcoin vrijedi više od 68 tisuća kuna. Na šest lokacija u Hrvatskoj trenutno se nalaze bitcoin bankomati: tri u Zagrebu, te po jedan u Rijeci, Puli i Splitu. Na svima njima može se kupiti ili prodati bitcoin. Takav rasplet događaja diljem svijeta i uopće razvoj kriptovaluta bilo je gotovo nemoguće zamisliti 2008. godine kada je bitcoin ugledao svjetlo dana.

No kako je nastala kriptovaluta? Kako je uopće nastao novac? Što je to što je zlatu, srebru, kamenčićima ili školjkama dalo vrijednost u procesima razmjene za dobra? Kako se u sve to uklapa digitalna valuta do koje se dolazilo rudarenjem?

Na sva ova i brojna druga pitanja u knjizi Bitcoin standard: decentralizirana alternativa središnjem bankarstvu odgovara doktor ekonomskih znanosti Saifedean Ammous. Vodi nas kroz povijest novca i istražuje što je navedenim predmetima dalo njihovu monetarnu ulogu, a ujedno i pomoglo bitcoinu da bude ono što danas jest.

U tome je istaknuo vrlo zanimljivu povijest kamenja Rai na otoku Yap, danas u sastavu Saveznih Država Mikronezije, nastojeći nam što više približiti funkcioniranje bitcoina. Naime, upravo je ovaj sustav kamenja najsličniji današnjem funkcioniranju bitcoina.

Kamenje Rai koristilo se kao novac; bilo je raznih veličina, dosežući i velike okrugle diskove s rupicom u sredini koji su težili do četiri metričke tone. To kamenje nije potjecalo s Yapa, na kojemu nije bilo vapnenca, nego je sve kamenje na Yap doneseno sa susjednog Palaua ili Guama. Ljepota i rijetkost ovog kamenja činila ga je poželjnim i cijenjenim na Yapu, no njegova nabavka bila je iznimno teška jer je proces i eksploatacije i prijevoza kamenja splavovima i kanuima težak. Za neka od tog kamenja bilo je potrebno i stotinu ljudi za njihov prijevoz, a jednom kada bi stigli na Yap, smještani su na istaknutu lokaciju gdje bi ih svi mogli vidjeti. Vlasnik kamena mogao bi ga koristiti kao sredstvo plaćanja bez da ga je morao micati s mjesta: sve što bi bilo potrebno je da vlasnik najavi svim žiteljima da je vlasništvo kamena prešlo na primatelja. I to je stoljećima savršeno funkcioniralo. Iako se kamenje nije nikuda micalo, imalo je utrživost u prostoru jer se moglo koristiti za plaćanje bilo gdje na otoku.

I upravo je to važno kod novca – njegova kupovna moć, a ne njegova količina ili oblik. Bilo koja količina novca dostatna je da ispuni monetarne funkcije dokle god je on dovoljno djeljiv i spojiv da zadovolji transakcijske potrebe i potrebe za pohranu vrijednosti njegovih držatelja.

Tijekom stoljeća razvijao se sustav banaka u kojem je banka uvijek bila treća, posrednička strana između dva klijenta. To je postalo nešto potpuno uobičajeno i gotovo da se javno nikada nije propitkivalo. Međutim, uznapredovalim razvojem tehnologije otvorile su se nove mogućnosti – ušli smo u eru kriptovaluta.

Dana 1. studenoga 2008. računalni programer koji se predstavlja pod pseudonimom Satoshi Nakamoto poslao je poruku svojoj dopisnoj listi o kriptografiji da objavi kako je kreirao „novi sustav elektroničke gotovine koji se u potpunost temelji na interakciji korisnik – korisnik, bez treće strane od povjerenja“. Kopirao je sažetak rada u kojem objašnjava njegov dizajn i daje internetsku poveznicu na njega. Valuta je izdana po unaprijed određenoj cijeni kako bi se nagradili oni članovi koji su potrošili procesorsku snagu da bi potvrdili transakcije, pa ih ona na taj način nagrađuje za njihov rad. Iznenađujuća stvar o ovom izumu je da je on, za razliku od mnogih drugih prethodnih pokušaja kreiranja digitalnog novca, zapravo uspio.

Iako u početku i nije privukao veliku pažnju, godinu dana kasnije sve se promijenilo. Internetskom razmjenom prodano je 5.050 bitcoina za 5,02 dolara, po cijeni od 1 dolara za 1.006 bitcoina, što je bila prva registrirana kupnja bitcoina novcem. Cijena je bila izračunata tako da se izmjerila vrijednost električne energije potrebne da bi se proizveo bitcoin. Ekonomskim rječnikom, ovaj ključni trenutak je vjerojatno bio najvažniji trenutak u životu bitcoina.

Danas sve više poslovnih objekata prima ovu valutu koju se nekada smatralo samo proizvodom „štreberskog uma“, neupotrebljivu u stvarnosti. Bitcoionom se čak u nekim kafićima može platiti i kava, a tečaj se redovito objavljuje na televiziji, u novinama i na mrežnim stranicama zajedno s tečajevima nacionalnih valuta.

No kako je točno tekao put od 2008. pa sve do danas? Što su to rudarenje, blockchain te koje su još druge kriptovalute dostupne osim bitcoina? Može li se kupnjom i samo jednog bitcoina obogatiti? Koji su rizici?

Odgovori na ova vrlo intrigantna pitanja nalaze se unutar korica knjige koju bi trebao pročitati svatko koga je barem jednom zaintrigiralo kako je moguće da valuta koju fizički ne vidimo može imati tako značajan utjecaj u svijetu.

Čitateljima tportala darujemo jedan primjerak knjige 'Bitcoin standard: decentralizirana alternativa središnjem bankarstvu', a dobitnik je Dunja Vlatković.