Ministrica Andrea Zlatar Violić ustvrdila je tom prigodom da primjer uređenja Kuće Klović pokazuje kako se kvalitetno brine o kulturnoj baštini. Takvi projekti kreću kao inicijativa zainteresiranih ljudi iz lokalne zajednice te prerastaju u projekte šireg značenja, kazala je ministrica.

'O nama ovisi kakav će značaj i koje mjesto u povijesti imati sve ove mnogobrojne gradine i dvorci razasuti našim krajevima, pa tako i ovdje u Vinodolu, što ih čuvamo i obnavljamo, a od kojih nekih više niti nema, te naši velikani, umjetnici', istaknula je.

Istaknula je pritom i važnost suvremenih informatičkih i komunikacijskih tehnologija koje omogućuju da se postavi ostvaruju bez izlaganja izvornih djela.

'Danas se i uz pomoć odličnih replika može steći uvid u veličinu umjetnikova opusa, upravo kao da se promatraju originali', rekla je ministrica Zlatar Violić.

Najavila je projekt obnove dvoraca i tvrđava Zrinskih i Frankopana jedan od projekata kandidiranih za financiranje iz europskih fondova. Ovaj kraj s tim projektom povezuje to što se na vinodolskom, bakarskom i grobničkom području nalazi više kaštela Frankopana u raznim stupnjevima očuvanosti, rekla je ministrica izrazivši nadu da će se dobivenim novcem već u rujnu početi izrada projekte dokumentacije.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina kazao je da se u županiji vode načelom da se kulturna baština ne treba samo sačuvati od zaborava nego da je treba staviti i u funkciju gospodarskog razvoja i to prvenstveno turizma. Ocijenio je da je ova županija izuzetno bogata kulturno-povijesnom baštinom.

Otvaranjem Kuće Klović obilježen je i Dan Vinodolske općine, a njezin načelnik Ivica Crnić istaknuo je da je Klović bio posljednji i najveći minijaturist renesansnog razdoblja. Crnić je kazao da je projekt uređenja stalnog postava potaknula ova općina, a priključila se značajnom financijskom pomoći Primorsko-goranska županija.

Svečanosti su nazočili i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, akademik Petar Strčić, saborski zastupnik Saša Đujić (SDP), povjesničar umjetnosti i voditelj projekta Marko Franjković, te zagrebački muzealac Ivan Barbarić, rođeni Grižanac, koji je jedan od začetnika ideje o uređenju spomen-objekta posvećenog Kloviću, velikanu sitnoslikarstva kojega su još za života nazivali "Michelangelom minijature".

U stalnom postavu Kuće Klović su replike Klovićevih minijatura, čiji se izvornici čuvaju u nekim od najuglednijih svjetskih muzeja. Od 2006. godine, kada počinje ostvarenje ideje, Vinodolska općina je uložila 1,44 a županija 1,67 milijuna kuna. Kuća Klović uređena je u bivšoj osnovnoj školi koja je u potpunosti obnovljena. Crnić je kazao da će se nastaviti s projektom Kuće Klović, izrazivši nadu da će se u budućnosti u realizaciju uključiti i Ministarstvo kulture.

Juraj Julije Klović rođen je u Grižanama 1498. a umro u Rimu 1578. godine. Suvremenici su ga vrlo cijenili, a surađivao je s nekim od najvećih slikara tog vremena poput Michelangela, Vasarija i El Greca. Njegovo najpoznatije djelo je Časoslov Farnese s 28 minijatura, uglavnom prizora iz Starog i Novog zavjeta. Izvornik se čuva u knjižnici Pierpoint Morgan u New Yorku.