Hrvatski povjesničar Stijepo Obad i dugogodišnji djelatnik Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru umro je u četvrtak u 92. godini života u Zadru, izvijestilo je zadarsko Sveučilište
Obad je rođen 1930. u Pridvorju u Konavlama kod Dubrovnika. Diplomirao je povijesnu grupu na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1960. izabran je za asistenta u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku, a četiri godine kasnije za sveučilišnog predavača na Katedri za opću povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, Sveučilišta u Zagrebu.
vezane vijesti
Doktorirao je 1966. godine na zadarskom Filozofskom fakultetu, gdje stekao i zvanje znanstvenog savjetnika i nastavno zvanje redovitog sveučilišnog profesora (1985.) u trajnom zvanju.
Prije i poslije umirovljenja (2000.) predavao je na Odsjecima za povijest Pedagoškog odnosno Filozofskog fakulteta u Osijeku i Puli, Odjelu za kulturu i turizam i Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Zadru te na Visokoj katehetsko-teološkoj školi u Zadru. Predavao je i na poslijediplomskim studijima u Zadru, Splitu i Dubrovniku te bio mentor pri izradbi doktorskih i magistarskih radova kao i član mnogih povjerenstava za obranu.
Autor je 240 radova, od kojih 60 znanstvenih i 180 stručnih radova, 8 knjiga od kojih jedna na engleskom jeziku. Uredio je i priredio za tisak više zbornika znanstvenih radova i drugih znanstvenih i literarnih dijela. Aktivno je sudjelovao na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima. Održao je brojna predavanja i predstavljanja knjiga u Zadru, Dalmaciji, Istri i ostaloj Hrvatskoj.
Višedesetljetni znanstveno-istraživački i nastavni rad profesora Obada potvrda je jednog plodnog života ispunjenog istraživačkim interesom za hrvatsku povijest 19. stoljeća, napose onu koja se odnosi na povijest Dalmacije, dalmatinskog sela i seljaštva, Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji, razvoja gradova i urbanizma, a posebno pitanje nemirne četrdesetosme i devete u Dubrovniku.
Pisao je o istaknutim osobama iz hrvatskog političkoga, znanstvenog i kulturnog života XIX. i XX. stoljeća poput Frana Supila, Natka Nodila, Stjepana Antoljaka i Spiridona Brusine. Objavio je u suatorstvu s Josipom Lučićem knjigu 'Konavoska Prevlaka', 'Južne granice Dalmacije: od XV. st. do danas (koautori Serđo Dokoza i Suzana Martinović, 1999.). Godine 2010. objavljen je Zbornik Stijepa Obada s cjelovitom bibliografijom.
