Predstavljajući program hrvatskog nastupa na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Leipzigu, Nenad Popović, kojeg je za selektora odabralo Ministarstvo kulture, rekao je da mu je najveća motivacija za prihvaćanje organizacije bio naputak ministra kulture Bože Biškupića prema kojem je sam mogao izabrati koje pisce će povesti na sajam. Na njegovom popisu putnika za Leipzig su Robert Perišić, Dalibor Šimpraga, Filip Šovagović, Veljko Barbieri, Slavko Goldstein, Slobodan Šnajder, Daša Drndić, Ivo Goldstein, Slađana Bukovac i Damir Karakaš. Popović je istaknuo da ovogodišnji program nije ništa skromniji od lanjskog predstavljanja tridesetak hrvatskih pisaca te da obuhvaća predstavljanje autora i čak 600 knjiga, koliko će ih biti izloženo na 80 kvadrata hrvatskoga štanda. Autori će sudjelovati na brojnim tematski zanimljivim forumima i diskusijama, a poznato je i da će 100 reprezentativnih naslova dječje i omladinske književnosti nakon izlaganja biti poklonjeno minhenskoj knjižnici Internationale Jugendbibliothek.

Popović se složio s državnom tajnicom Ninom Obuljen koja je nahvalila prošlogodišnji program Alide Bremer i Georgyja Dalosa, a suglasni su bili i oko usporedbe i tumačenja lanjskog i ovogodišnjeg budžeta.

Naime, tvrdnja da su Bremer i Dalos dobili mnogo više novca iz državnog proračuna nego Popović argumentirana je, nakon poduljeg javnog preračunavanja troškova, podatkom da ovogodišnji nastup košta 550 tisuća kuna i obuhvaća nastup deset pisaca, a lanjski proračun bio je milijun i sto tisuća kuna, a nastupilo je tridesetak pisaca. Jednostavnim matematičkim izračunom dobivamo podatak da je ovogodišnji nastup ustvari skuplji, tumačimo li podatke metodologijom koju rabi Ministarstvo, a riječ je o selektivnom uspoređivanju podataka, bez konkretne cifre za prošlu godinu.

Rekli bi, stanje nacije, jer zaista, na razini nacije, brojanje i smjer i tok novca nerijetko ne znamo najbolje popisati. Da je ministrova izaslanica na predstavljanju pokazala konkretniji prikaz utrošenog novca, sve bi bilo jasnije. Ovako, dobro sjeda izjava Slobodana Šnajdera, koji je nastanak i nestanak književnih zvijezda krenuo tumačiti astrofizikom: 'Jedne zvijezde se gase, a nove pale. Na stotinu puta nastupio sam u Njemačkoj, ali nikada kao dio službene hrvatske reprezentacije i odluka Nenada Popovića da me pozove je iznad današnjih perceptivnih mogućnosti u Hrvatskoj.'

Mogli bismo se našaliti i sada posegnuti za Gundulićevim 'Osmanom' pa reći: 'Tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje', no Nenad Popović je rekao da su mediji konstruirali priču o njegovom alternativnom programu prošle godine, pa nećemo opet činiti isto i reći da ovogodišnju alternativu predstavlja program Alide Bremer koji financiraju Nijemci.

Perceptivnim mogućnostima prosječnog stanovnika Hrvatske ostaje nejasno i kojih je 20 knjiga prevedeno na njemački od prošle godine. Ministar Biškupić lani je, opravdano ponesen odličnim odjekom hrvatskog nastupa u Leipzigu, najavio novih 20 prijevoda. Državna tajnica nije znala odgovoriti koje knjige su prevedene, koliko ih je prevedeno i je li uopće koja izdana na njemačkom jeziku. Spomenut je odličan uspjeh 'Dvora od oraha' Miljenka Jergovića, no pouzdano znamo da je Jergovićev roman još lani bio lijepo predstavljen na štandu njemačkog izdavača te da je uz 'Elijahovu stolicu' Igora Štiksa bio među traženijim hrvatskim knjigama.

Nejasno je ostalo i objašnjenje državne tajnice o prekidu suradnje s Alidom Bremer. Na upit da potvrdi je li Ministarstvo kulture Alidi Bremer odgovorilo na ponuđeni koncept za ovogodišnji sajam, Obuljen je rekla da vjeruje da je odgovorilo. Od Bremer hrvatski su mediji dobili priopćenje u kojem tvrdi da nije dobila odgovor ni obrazloženje, pa na nama ostaje hoćemo li vjerovati ili misliti u okviru konkretnih i dostupnih podataka.