'Kinodvorana postaje središnja društvena lokacija za potencijal emancipacije Moći kina koji vraća pogled filmu kao oku stoljeća: očištu moći našeg doba. Programska platforma reinterpretira ulogu kinematografa u izvornom smislu filmskog dispozitiva (filma, kinodvorane, aparata, snimanja i prikaza, kinematografije) u umjetničkoj, kulturnoj i široj zajednici grada. Proširene programske aktivnosti aktualizirat će stoljeće anarhije moći od futurističkih do post-futurističkih ikonoklastičkih strategija u podzastupljenim umjetničkim pokretima i inovativnom radu slika' stoji u najavi festivala.

Prvi je na programu zagrebački dio festivala koji počinje 23. siječnja 2020. u 17 sati na filmskom odsjeku Akademije dramske umjetnosti projekcijom filma Abbasa Kiarostamija 'Close-up' (1990.) i predavanjem Jonathana Rosenbauma o Kiarostamijevim filmovima.

Program se nastavlja od 24. do 26. siječnja filmskim projekcijama u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti gdje će biti izložen dio gustog programa ovogodišnjih kustosa i autora: Alberta Serre, Nicole Brenez, Jonathana Rosenbauma, Ehsana Khoshbakhta i Tanje Vrvilo. Uvodni program završava 27. siječnja jednodnevnim simpozijem-radionicom u suradnji s Kustoskom školom u Beton kinu MKC-a Split pod naslovom 'Mali organon za filmsko kustostvo' uz projekcije i predavanja Natashe Kadin, Jonathana Rosenbauma, Sunčice Fradelić, Kumjane Novakove i Tanje Vrvilo.

Gosti Kinosraza u Art-kinu u Rijeci od 6. do 9. veljače bit će jedan od najcjenjenijih europskih arthouse redatelja današnjice, Alberto Serra i američki nezavisni redatelj Abel Ferrara, koji će sa svojim bendom održati i koncert s glazbom iz njegovih filmova uz muzičare Joea Delia, Paula Hippa, Cristinu Chiriac i PJ Delia.

Program 'Doba moći' u Art-kinu otvara se u četvrtak 6. veljače razgovorom Alexandera Garcíje Düttmanna i Alberta Serre te projeklcijom njegovog filma 'Liberte' (2019.). Abel Ferrara predstavit će u petak 7. veljače u Art-kinu svoj novi film 'Tommaso' (2019.) zajedno s protagonisticom Cristinom Chiriac i autorima glazbe. Bend Abela Ferrare s gostima priprema koncert za riječko kino u subotu 8. veljače.

Filmske mutacije XIII prikazuju programatski film Vlade Kristla 'Film ili moć' (1970.), posvetu Alexandera Horwatha moći filmskog oka Gustava Deutscha ('Film je.1-6', 1998., 'Film/Govori/Mnogo/Jezika', 1995., Film je više od filma', 1996.), materijalne akcije katarktičke komune Otta Mühla u filmovima Kurta Krena iz programa Tanje Vrvilo ('6/64 Mama i tata (Materialakcija Otto Mühl)', 1964. '7/64 Leda i labud', 1964., '9/64 Božićno drvce', 1964.), povratak krijesnica Laure Waddington u filmu 'Granica' (2004.), stoji u najavi festivala.

Od filmova organizatori ističu 'Film katastrofa' (2018.) s materijalima Godardovog 'Film socijalizam' (2010.) u Zagrebu i u Rijeci gdje će o filmu razgovarati autor Paul Grivas i Nicole Brenez, film 'Prema zakonu' (1958.) Petera Weissa i Hansa Nordenströma, te remedijaciju Bani Khoshnoudi '1968: Slijepi arhiv' (2014.), kao i meksički izvornik 'Krik' (1968.-1970.) Leobarda Lópeza Aretchea.

Također izdvajaju aktualni, politički mišljen program vidljivog i nevidljivog ikonosraza iranskog filma kustosa Jonathana Rosenbauma i Ehsana Khoshbakhta koji povezuje autore poput Abbasa Kiarostamija, Forough Farrokhzad (restaurirana kopija filma 'Kuća je crna' 1963.) te nepoznatih remek djela Ebrahima Golestana ('Bregovi Marlika', 1963., 'Cigla i zrcalo', 1964.), i takozvana '4 crna' Kamrana Shirdela ('Ženski zatvor', 1965., 'Ženska četvrt', 1966., 'Teheran, prijestolnica Irana' , 1966., 'Noć kada je kišilo', 1967.) te Mehrnaz Saeed-Vafa o egzilskom redatelju Sohrabu Shahidu Salessu i usonijske kuće Rosenbaum koju je dizajnirao  Frank Lloyd Wright u Florenceu, Alabama, za obitelj Jonathana Rosenbauma. Inače, filmski kritičar i esejist Jonathan Rosenbaum jedan je od stalnih suradnika programa Filmskih mutacija.

Ovogodišnji programi sraza 'Film + Moć' bave se reinterpretacijom uloge filmskog dispozitiva te njegovim emancipacijskim potencijalima: filmom kao okom stoljeća. Kolektiv međunarodnih i domaćih kustosa te filmskih i vizualnih umjetnika predstavlja tridesetak filmskih programa koji povezuju moduse transgresivnog filma u širokom rasponu vrsta i rodova s osobnim teoremima emancipacije slika, navodi se u najavi.