Eurokaz se, kako mu i samo ime govori, od svojega osnutka prije više od četvrt stoljeća, trudio oko Europe, komunicirao s njom na ravnopravnim umjetničkim osnovama i standardima te zalagao za uključenje Hrvatske u europski kulturni prostor. Svojom se autentičnom i promišljenom selekcijom izborio za mjesto jednog od najvažnijih festivala u regiji.

Stoga je trenutak kada Hrvatska postaje članica Europske unije, tijekom trajanja Eurokaza, simboličan i za sam festival.

Iz tog je razloga naglasak ovogodišnjeg programa na vrhuncima europskog kazališta i plesa, posveta onima koji su postali Eurokazovim zaštitnim znakom, ali i novim imenima kojima pripada budućnost.

Tu će se naći zvijezde redateljskog kazališta: Romeo Castellucci, začetnik ikonoklastičkog teatra, koji je sa svojom grupom Soc. Raffaello Sanzio iz talijanske Cesene davnih osamdesetih imao svoj prvi nastup izvan Italije upravo na Eurokazu, zatim Angélica Liddell, iznimna španjolska autorica i redateljica koja se u predstavi Ping Pang Qiu bavi Kinom, zemljom koju neizmjerno voli, ali i kritizira zbog metoda represije koje zatiru individualnost i slobodu izražavanja.

Kineski nacionalni sport ping-pong poslužit će joj kao metafora za totalitarnu stranu sistema. Kongoanski koreograf Faustin Linyekula, veliki inovator afričkog suvremenog plesa koji u svojim predstavama razbija uobičajenu sliku crne Afrike koja prevladava na Zapadu, u svojoj najnovijoj predstavi koja gostuje u Zagrebu neposredno nakon svjetske praizvedbe, vratit će se svojim korijenima, sjećanjima na zvuk bubnjeva i ritualne plesove sela u kojem je proveo dio svoga djetinjstva.

Tu je i slovenski redatelj Dragan Živadinov kojega Eurokaz prati u cjelokupnosti njegovih tridesetogodišnjih vizija; ovoga puta Eurokaz će organizirati izlet u slovensko Vitanje gdje je prošle godine otvorena impozantna zgrada u kojoj je smješteno njegovo Kulturno središte za europske svemirske tehnologije (KSEVT).

Eurokazovi suputnici zadnjeg desetljeća Bojan Jablanovec i grupa Via Negativa zaokružuju svoju prisutnost na festivalu otvorenjem videoinstalacije u Muzeju suvremene umjetnosti koja prikazuje snimke njihovih performansa.

Na Eurokazu već tradicionalno prisutan, iz Hrvatske odsutan, Branko Brezovec ove godine dolazi sa svojom makedonskom predstavom, spektakularnim scenskim uprizorenjem Andrićeve 'Travničke kronike' u izvedbi Narodnog teatra iz Bitole. Prvi srpnja, usuprot bučnog slavlja povodom hrvatskog ulaska u EU, publika Eurokaza je pozvana na intimnu proslavu umjetnika Dalibora Martinisa koji toga dana u Muzeju suvremene umjetnosti slavi svoj rođendan.

I kao poslastica na kraju kojom se zatvara Eurokaz, svjetska koreografska zvijezda Akram Khan sa svojim spektakularnim projektom iTMOi koji je posvećen stogodišnjici nastanka baleta 'Posvećenje proljeća' Igora Stravinskog.

Od sljedeće godine Eurokaz mijenja strategiju i pretvara se u produkcijsku kuću. Kao festival on je ispunio svoje razloge, zaokružio svoju misiju u rasponu od Univerzijade kada je započeo kao dio njenog kulturnog programa do pristupa Hrvatske Europskoj uniji.

Zalažući se za defestivalizaciju kulture, napustit će svoju dosadašnju informacijsku i prezentacijsku funkciju i posvetiti se u potpunosti umjetničkoj kreaciji, koprodukcijskim projektima s domaćim i stranim umjetnicima i partnerima.