Nastava na Akademiji likovnih umjetnosti, najstarijoj u Hrvatskoj i regiji, godinama se odvija na čak šest lokacija i u neadekvatnim uvjetima. Veliki je problem, primjerice, s grijanjem, neke prostorije su improvizirane, a nedostaju i specijalizirane radionice. S druge strane, u ladicama administracije godinama čeka projekt Kampus ALU Ilica 83-85 za koji su prije desetak godina već potpisani predugovori između nadležnih ministarstava, ali realizacija nije odmakla dalje od projekta na papiru.

Dekan Tomislav Buntak kaže da je stanje na Akademiji nakon potresa bilo šokantno. 'Sve je bilo puno šute, oštećenja su velika, od napuknutih zidova do srušenih dijelova u unutrašnjosti i na dijelovima fasade. Najviše je stradao objekt u Zagorskoj 16, koji je dobio crvenu oznaku i potpuno je neupotrebljiv, te drugi i treći kat u zgradi u Ilici 85, i drugi kat u Ilici 83, no u dijelu tih prostora ipak je moguće održavati nastavu. No oko 25 posto klasa-ateljea te dio radionica nisu sigurni i nije ih moguće koristiti, a za još 20 do 25 posto prostora moramo detaljno provjeriti stanje', kaže Buntak, dodajući da su odmah nakon potresa započeli s raščišćavanjem prostora i sitnim popravcima, primjerice, na sve prozore u kiparskim klasama postavljeni su zasuni kako bi se onemogućio nedopušten ulazak u zgradu, a popravljena su i vrata za ulazak u dvorište.

Što je sve oštećeno na Akademiji?

Konkretno, na glavnoj zgradi u Ilici 85, gdje se odvija nastava slikarskog, kiparskog i grafičkog odsjeka i smještene su predavaonice i crtaonice te administracija, studentski restoran i posebne majstorske radionice, oštećeni su zabatni i pregradni zidovi, najviše na posljednja dva kat, te dimnjaci. Premda nije narušena statika, zgrada je dobila žutu oznaku što znači da je trenutačno neupotrebljiva jer prijeti opasnost od urušavanja zabatnog zida i dimnjaka. I zgrada u Ilici 83, inače u vlasništvu Centra za odgoj i obrazovanje 'Slava Raškaj', gdje ALU koristi samo dio prostora za izvođenje šest studijskih programa i gdje su radionice za staklo, mozaik i slikarsku tehnologiju, također je dobila žutu oznaku. Nosiva konstrukcija nije pretrpjela velika oštećenja, no oštećeno je krovište te pregradni zidovi i podgledi stropnih konstrukcija pa postoji ozbiljna opasnost od odlamanja nekonstruktivnih dijelova.

Šteta od oko sto milijuna kuna

Najgore je prošla zgrada u Zagorskoj 16 gdje je Odsjek za animirani film i nove medije koja je dobila crvenu oznaku sa zabranom ulaska i napomenom da će se najvjerojatnije - rušiti. Zgrada na Jabukovcu 10 gdje je smješten Nastavnički odsjek i u Zamenhofovoj 14 gdje djeluje Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina dobile su zelenu oznaku što znači da se mogu koristiti. No i na Jabukovcu treba sanirati stanovita oštećenja jer je došlo do odvajanja mosta preko kojeg su spojene dvije zgrade tako da se moraju sanirati temelji i ispitati prijeti li opasnost od klizišta.

'Nakon prvih izvida šteta je u grubo procijenjena na oko 60 milijuna kuna. No ako renoviranje obuhvati i zgradu bivše škole 'Slava Raškaj', odnosno, svih deset tisuća četvornih metara u Ilici, te zamjenskog objekta za nastavu Odsjeka za animirani film i nove medije u Zagorskoj 16, tada se taj iznos penje na oko sto milijuna kuna. No pravu štetu znat ćemo tek nakon detaljnog pregleda statičara', napominje Tomislav Buntak, dodajući da je u svakom slučaju potrebno izraditi projekt u kojem bi se zgrade seizmički pojačale i bile u skladu s današnjim propisima.

Naime, zgrada Akademije likovnih umjetnosti je stara, pohabana i nefunkcionalna. Akademija je osnovana 1907. kao Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt. Nastala je spajanjem šest atelijera tada najpoznatijih likovnih umjetnika - Roberta Frangeša Mihanovića, Roberta Valdeca, Roberta Auera, Otona Ivekovića, Bele Čikoša Sesije, Menci Klementa Crnčića i pregrađenoga rodilišta stare bolnice u Ilici 85. 'Nacrte je napravio Herman Bollé, koji je radom na katedrali te izgradnjom Mirogoja, Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt odredio neke temeljne točke zagrebačkog urbaniteta', kaže dekan, dodajući da je Akademija od svojih početaka snažno djelovala na čitav kulturni život Zagreba, a njezini nastavnici i studenti su tijekom godina nastavili oblikovati zagrebački vizualni identitet. Kipar Ivan Meštrović upravo je u Akademijinoj ljevaonici odlio svoje 'Indijance' za Chicago te Grgura Ninskoga za Split, a tu je jedno vrijeme djelovala i arhitektonska škola Drage Iblera, projektanta Drvenog nebodera.

Na pitanje hoće li se ići u kompletnu i temeljitu obnovu Bolléovih zgrada u Ilici, ili će se 'zakrpati' najteža oštećenja kako bi studenti što prije mogli početi s nastavom, dekan Tomislav Buntak odgovara da im je cilj prebaciti sve odsjeke ALU na glavnu lokaciju u Ilici 83-85 što bi riješilo njihove dugogodišnje probleme s prostorom. Naime, Akademija likovnih umjetnosti predlaže da se projektna dokumentacija, koja je izrađena i pripremljena za projekt Kampus ALU Ilica 83-85 još prije više od deset godina, ponovo aktivira i koristi kao smjernica pri rješavanju štete nastale nakon potresa. Na Akademiji se slažu da je Kampus ALU optimalno rješenje za sanaciju štete u ovoj izvanrednoj situaciju i tvrde da i financijski pokazatelji idu u prilog toj tvrdnji. Također zaključuju da je bolje napraviti odličan, ali malo skuplji razvojni projekt nego jeftiniju obnovu bez pomaka.

'Kako je u potresu je došlo do velikih oštećenja na tri lokacije u Zagorskoj 16, Ilici 85 i Ilici 83, gdje se odvija čak 75 posto ukupnog nastavnog programa moramo za više od stotinu studenata i studentica pronaći novi prostor za rad. S obzirom da je nakon potresa potrebna temeljita modifikacija i rekonstrukcija dvije zgrade u Ilici 83 – 85, te izgradnja nove u kojoj bi se smjestio Odsjek za animirani film i nove medije, bilo bi mudrije krenuti u realizaciju projekta Kampus ALU i tako stvoriti nove vrijednosti za nove generacije, poglavito zato što za taj projekt postoje već pripremljeni planovi i projektna dokumentacija', ističe Buntak, dodajući da bi prema projektnoj dokumentaciji u obnovu, rekonstrukciju i dogradnju postojećih zgrada u Ilici 83 – 85 trebalo uložiti oko 119 milijuna kuna bez PDV-a što je samo nešto više od cijene obnove devastiranih zgrada.

'Ukoliko se odlučimo samo za djelomičnu rekonstrukciju potrošit ćemo nešto manje novca, a odjek će biti osjetno lošiji i bez zamaha za budućnost, što je i vidljivo iz izračuna. Velik dio, gotovo tri faze projekta Kampus ALU, mogu se realizirati sa sumom novca koja je potrebna za obnovu i sanaciju štete', ističe Buntak.

Kampus ALU Ilica 83-85

Što je Kampus ALU Ilica 83-85? Projekt je iniciran još 2007., a predviđa obnovu i rekonstrukciju te nadogradnju postojećih zgrada Akademije, te uređenje otvorenog prostora za komunikaciju sa širokom javnosti. Zamišljen je vrlo ambiciozno i njemu bi se nalazili, između ostaloga, istraživački umjetnički centar, zatim centar za cjeloživotno obrazovanje, velika knjižnica, čitaonica i multimedijalna dvorana te brojni drugi sadržaji.

Tadašnja uprava Akademije, na čelu s dekanom Slavomirom Drinkovićem i prodekanom Daliborom Jelavićem, napravila je prve korake prema realizaciji. Primjerice, potpisani su predugovori između nadležnih ministarstava (kulture, znanosti i socijalne skrbi) o davanju sadašnje zgrade škole Slava Raškaj u Ilici na korištenje Akademiji s ciljem izgradnje novog kampusa ALU. Spomenuta ministarstva također su potpisala Sporazum o zajedničkom financiranju dogradnje Centra za odgoj i obrazovanje 'Slava Raškaj' u Nazorovoj 47 jer prostor u Ilici 83 nije adekvatan za standard rada u suvremenim uvjetima za njihovu djelatnost. Također je pripremljen projekt za proširenje ALU na objekt u Ilici 83, uz dogradnje, rekonstrukcije i novu organizaciju prostora čitavog Kampusa. Napravljen je plan provedbe projekta u nekoliko faza gradnje, a u dijelovima je već dobivena građevna dozvola - za zgrade vezane uz zemljište u vlasništvu ALU. No sve je stalo, dijelom zbog političkih razloga, koji su se prema Buntakovom mišljenju pokazali neutemeljenima.

U međuvremenu su zagrebačko Sveučilište i Udruženje hrvatskih arhitekata proveli međunarodni, javni natječaj i izabrano je idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje projekta Umjetničke galerije ALU ALUART FORUMA koji je dio Kampusa ALU ILICA 83 – 85.

ALUArt Forum podrazumijeva kompletno uređenje prostora u Ilici 83 -85, površine 2105 četvornih metara, s terasama i vrtovima, a osim umjetničke galerije, obuhvatio bi forum za studente, nastavnike i umjetnike te građane, dokumentacijski centar i prostor za fundus Akademije, te uređenje parka i izgradnju podzemnih garaža. Autori projekta su slovenski arhitekti Aleš Žnidaršič i Katja Žlajpah iz ljubljanskog biroa multiPlan arhitekti d.o.o. i Andrea Donatović Poljičak iz zagrebačkog studija DAR 612 d.o.o. sa suradnicima.

Dekan Akademije likovnih umjetnosti Tomislav Buntak kaže da bi realizacija Kampusa ALU donijela višestruke dobrobiti i Akademiji, Zagrebu i Hrvatskoj. Po njegovom mišljenju stvaranjem jedne cjeline u Ilici 83-85 omogućilo bi otvaranje novih studijskih programa, te razvoj poduzetništva u umjetnosti, što bi pridonijelo svladavanju novih kompetencija, kao što je primjerice art terapija. Također bi pridonijelo razvoju kreativne i socijalne osjetljivosti, kaže, što je u skladu sa svjetskim tendencijama u kreiranju umjetničkih sadržaja u svakodnevnom životu.

'Kampus ALU postao bi umjetnički inkubator za razvoj projekata, poslova i poduzetništva u kreativnim industrijama, što bi pridonijelo međunarodnoj i međusveučilišnoj suradnji i otvorenosti Akademije prema Zagrebu i Hrvatskoj. Ukratko, Akademija bi dobila tehnološku i prostornu konkurentnost, studenti nove, fantastične uvjete za rad i učenje, a Grad Zagreb novi kulturni centar kao mjesto novog identiteta, raznovrsnih događanja i sadržaja za sve generacije', ističe Buntak, dodajući da bi se realizacijom Kampusa ALU stvorili i bolji uvjeti rada Centru za odgoj i obrazovanje 'Slava Raškaj'.