Crtački dnevnik akademkinje Nives Kavurić-Kurtović prvi je naslov edicije 'Crtački dnevnici hrvatskih umjetnika' koji je tako počeo s najviše postavljenom ljestvicom, istaknuto je u četvrtak navečer na njegovu predstavljanju u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Ediciju 'Crtački dnevnici hrvatskih umjetnika' pokrenuo je Kabinet grafike HAZU na poticaj njegove upraviteljice mr. sc. Slavice Marković, koja je urednica i voditeljica toga projekta. Marković je podsjetila kako je ta specifična edicija pokrenuta kako bi se i time dao kvalitetan doprinos valorizaciji opusa umjetnika jer, kazala je, često crtačka dimenzija ostaje pomalo zaboravljena u ladicama umjetničkih ateljea.
Knjiga je i hommage istaknutoj umjetnici preminuloj krajem listopada prošle godine. Ona je posljednje tri godine života crtala gotovo svakodnevno, a za knjigu je odabrano 130. Poticaj objavljivanju crtačkoga dnevnika Nives Kavurić-Kurtović dao je i njezin sin Karim Kurtović.
Veliki opus nebične umjetnice koja je na mnoge bitno utjecala
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić podsjetio je da je Nives Kavurić-Kurtović bila prva slikarica koja je postala redovita članica Akademije. Istaknuo je kako je riječ o veliku opusu koji je bitno utjecao na mnoge umjetnike, te o neobičnoj osobnosti umjetnice, koja je više od stotinu puta samostalno izlagala i sudjelovala na tristotinjak zajedničkih izložaba.
Akademik Kusić posvjedočio je i da je u osobnim kontaktima s umjetnicom, što su za njega bili posebni trenutci, bio iznenađen s koliko je ona pozornosti, bez obzira na bolest, pratila zbivanja u društvu, iako je bila skeptična prema razvoju društvene zbilje. Pratila je i rad Akademije, rekao je, i često mu davala dragocjene savjete.
Likovni kritičar Vanja Babić ocijenio je kako je novopokrenuta edicija 'krenula' s najviše postvaljenom ljestvicom, a akademik Zdravko Keser istaknuo kako je Nives Kavurić-Kurtović 'duboka i autentična umjetnica, pomalo autistična, koja je u svojoj čežnji za doticajem i zadivljujućim prostorom ljubavi često išla preko granica svojih mogućnosti'.
Amblematična autorica generacije
Uz napomenu kako je rad Nives Kavurić-Kurtović počeo upoznavati nakon njezina povratka iz Pariza, kada je ona već iza sebe izmala "neki sjaj uspjeha", akademik Tonko Maroević istaknuo je kako je cijelu generaciju 'umjetnica svojim izrazom lišenim svake pomodnosti osvajala mimo naših osnovnih očekivanja, a progovarala je u ime cijeloga naraštaja'.
Drukčiji govor Nives Kavurić-Kurtović bio je pak kolektivno prhvaćen, rekao je Maroević i dodao kako njezin crtački dnevnik podrazumijeva i verbalni sadržaj pa bi se, smatra, sigurno mogla napraviti i pjesnička zbirka.
Kako je rekao Maroević, 'početnu crtu umjetnice karakterizira rez kojim ona razbija ravnodušnost papira, a puno crta zapravo na platno donosi ono što je bilo iza njega, odnosno svijet nadrealnoga i podrealnoga'.
U predgovoru knjizi Maroević je pak, među ostalim, zapisao kako je 'imajući neprestano pri ruci okupljene listove bijeloga papira, slikarica njima učestalo, gotovo kontinuirano, bilježila svoje doživljaje i dojmove, fiksirala stanja i raspoloženja, prepuštajući se asocijativnom nadiranju snovitih slika i (pri)viđenja, ali nesmiljeno slijedeći resku nit autentičnog egzistencijalnog svjedočenja'.
"Nećemo kazati da je umijećem disciplinirala afektivne izljeve, ali smijemo reći da je istinitošću, uvjerljivošću poteza obuzdavala i pripitomljavala kaos. Mnoga su djela nastala pod pritiskom dugoga bolovanja, u frustrirajućoj vezanosti za radni stol, u ograničavajućim uvjetima otežala disanja, pa je jedino uzlet ruke na papiru omogućio oslobađanje od gravitacije pukog preživljavanja“, zapisao je akademik Maroević.
