Cijenjeni mađarski botaničar Árpád Degen hrvatskoj je javnosti poznat po otkriću našega najpoznatijeg endema - velebitske degenije, a na izložbi ‘Gramina Hungarica de Degen ili što bismo bez trave’, otvorenoj u utorak navečer u HPM- u, predstavaljen je njegov herbarij specifičan po tomu što sadrži samo trave.

Na izložbi u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju (HPM) u autorskoj koncepciji Suzane Buzjak i Zorane Sedlar predstavljen je Degenov herbarij koji čini devet uvezanih svezaka, od kojih HPM posjeduje četiri. Posebnost herbarija ‘Gramina Hungarica’ je u njegovoj specijaliziranosti, odnosno u tomu što sadrži biljke koje pripadaju isključivo travama (porodica Gramineae = Poaceae). Glavni dio izložbe su četiri sveska samoga herbarija ‘Gramina Hungarica’, od kojih su dva restaurirana.

Mislimo da znamo što je trava - izložba će nas razuvjeriti

Zorana Sedlar objasnila je kako se s kolegicom Suzanom Buzjak našla pred zahtjevnom zadaćom - kako učiniti zanimljivom izložbu o sasušenim stogodišnjim travama. Pritom, dodala je, postojao je i problem što većina ljudi smatra da zna što je trava, a botaničari su sigurni da tomu nije tako.

Jer, podsjetila je, trava je kao pojam često korištena u kontekstu koji zapravo uopće ne uključuje travu - primjerice, ljekovite trave, rakija travarica, sve biljke koje rastu na travnjaku i slično. Zato smo, istaknula je Sedlar, morale malo proširiti priču i malo temeljite objasniti što to čuva Degenov herbarij i kakve su to trave i kakva je njihova vrijednost.

Osim toga, objasnila je, željele smo predstaviti i autora toga herbarija - poznatoga i cijenjenoga biologa i botaničara te osvijestiti kolika je važnost trava za naš život počevši od prehrane (pšenica, zob, ječam, riža i mnoge druge), preko pića (pivo) i gradnje (bambus) pa do biogoriva (kukuruz) i našega zdravlja (alergije).

Degenova zbirka nastala je kao temelj za ispitivanje i poboljšanje kvalitete livada i pašnjaka, a na njoj je radilo gotovo 40 suradnika koji su sakupili više od 350 različitih trava na području tadašnje Austro-Ugarske Monarhije.

Preparirana velebitska degenija, ‘dlakavopeteljkasta kosa sirote djevojke’, ‘zakrivljena bodež-trava’...

Kako je rekla Sedlar, za ovu priliku je i preparirana velebitska degenija tako da ju posjetitelji mogu vidjeti u njezinu izvornom obliku i veličini. Zahvalila je Botaničkom vrtu koji im je ustupio primjerke velebitske degenije kako bi ih mogli posušiti.  

Posebice se osvrnula na prevođenje etiketa u herbariju koje su bile na latinskome i mađarskome jeziku, a koje nisu uvijek davale iste informacije na oba jezika. Za pomoć je zahvalila Andoru Fabianu koji je uspio prevesti mađarske nazove za trave, koji su, kao i naši nazivi zanimljivi, poput ‘dlakavopeteljkaste kose sirote djevojke’ ili ‘zakrivljene bodež-trave’. Iako su nazivi smiješni i neobični kada te trave vidite u prirodi, jasno vam je zašto ih je narod tako nazvao, dodala je Sedlar.

Izložbu je otvorio Veljko Mihalić, izaslanik zagrebačkoga gradonačelnika, istaknuvši kako muzeji služe da prikupljaju umjetnine, raznovrsne artefakte i bogatstva prirode, predstavljaju ih javnosti na dobrobit društva što radi i ovaj muzej - mudra 'starina' od više od jednoga stoljeća. Smatra kako je riječ o izložbi koja nas obogaćuje novim saznanjima o ponekad skrivenom blagu. Izrazio je nadu da će izložbu posjetiti mnogi učenici i mladi.   

Árpád von Degen (Pozsony, Slovačka 31. ožujka 1866. - Budimpešta, 30. ožujka 1934.) mađarski je biolog i botaničar. Jedan je najznačajnih biologa, koji je proučavao biljni svijet Velebita gdje je 17. srpnja 1907. otkrio velebitsku degeniju, koja je po njemu i nazvana.

Bio je voditelj kraljevske ispitne stanice za sjemenarstvo u Budimpešti od 1896., profesor botanike na Sveučilištu u Budimpešti od 1927. i član Mađarske akademije znanosti.

Putovao je u razne dijelove Europe i Male Azije kako bi proučavao floru, pa je tako bio prvi botaničar koji je napravio detaljnu studiju flore Velebita, i snimio oko 2200 vrsta divljih biljaka.