Drugi blok međunarodnog festivala suvremene glazbe 31. muzičkog biennala Zagreb donosi od 27. do 29. svibnja na nekoliko zagrebačkih lokacija niz koncerata, instalacija, kreativnih radionica za djecu i predavanja, a svojim programom otvara vrata autoricama akuzmatičke glazbe
Ključni domaći festival suvremene glazbe, koji ove godine slavi 60. rođendan, svoje je slavljeničko izdanje zbog epidemiološki izazovne situacije iznimno 'prelomio' u četiri bloka, te se tako ove godine održava od travnja do rujna. Nakon održanog prvog bloka, te MBZ Open Aira u sklopu kojeg je održan festival jazz.hr, slavlje ide dalje – drugi programski blok MBZ-a kreće 27. svibnja i traje do 29. svibnja.
vezane vijesti
Program u četvrtak, 27. svibnja, otvara Ansambl Studenata Muzičke Akademiju za Novu GlazbU, koji će u Muzeju suvremene umjetnosti u 16 sati izvesti djelo 'Svako traženje smisla je...' mladog skladateljskog dvojca, Krešimira Klarića i Lovre Stipčevića.
Nakon toga, u 18 sati, oblikovatelj zvuka, DJ, producent, skladatelj i glazbeni urednik Višeslav Laboš novom instalacijom pod nazivom A-plauzibilno "oslobodit će" aplauz osnovne uloge – uloge zvukovne pohvale – i učiniti ga samostalnim zvukovnim fenomenom. Instalacija će biti otvorena u foajeu MSU-a.
Čembalist Franjo Bilić u MSU Galeriji će predstaviti nekoliko djela domaćih i stranih skladatelja s početkom u 20 sati, a praizvest će djelo 'Jedan/One' Ivane Kiš. Dan u Muzeju suvremene umjetnosti zaključit će Gobi Drab na Paetzoldovoj blokflauti. Na koncertu u 21 sat ona će, između ostalog, praizvesti djelo GD, za Paetzoldovu blokflautu i elektroniku, Ivana Violića.
U petak, 28. svibnja, u 10 sati ujutro u dvorani Hrvatskog Društva Skladatelja Franjo Bilić će održati predavanje i radionicu Čembalo up(to)date, umijeće skladanja za čembalo u 21. stoljeću. Flautist Dani Bošnjak održat će online koncert u 18 sati, na kojem će praizvesti djelo Burleska, minijature za piccolo Dubravka Detonija, a odsvirat će i djela Milka Kelemena te Tomislava Olivera, kao i djela autorica Kaije Saariaho te Diane i Doine Rotaru.
Finale drugog bloka Muzičkog biennala Zagreb održat će se u subotu, 29. svibnja, na nekoliko lokacija u Zagrebu.
Od 12 sati u Galeriji Muzeja suvremene umjetnosti u programu su Razgovorni formati 31. MBZ-a: Skladatelj i muzikolog Lukas Haselböck predavat će o Gérardu Griseyu, muzikologinja Seadeta Midžić i dramaturginja Vedrana Klepica govorit će o Družini mladih, njezinoj ostavštini i utjecaju na današnje umjetnike, kao i o skladatelju Ivi Malecu, a skladateljica Elżbieta Sikora predstavit će svojih Pola stoljeća stvaranja.
Razgovorni formati završavaju zajedničkom raspravom, koja se održava u 16 sati, o Skladateljicama na sceni elektroničke, elektroakustičke i akuzmatičke glazbe, odnosno o refleksiji ženskog umjetničkog stvaranja. Moderatorica razgovora bit će Margareta Ferek-Petrić, a sudjeluju Elżbieta Sikora, Seadeta Midžić, Vedrana Klepica, Michelle Agnes Magalhaes, Yalda Zamani, Lukas Haselböck i Nicolas Debade.
'Svirkaonica u Muzeju' voditeljice Lucije Stanojević održat će se na platou MSU-a od 17 do 19 sati, a istoga dana djeca koja sudjeluju u tom programu bit će i dijelom Slušno-improvizacijskog događaja uz Svirkaonicu, na kojemu će im se pridružiti i odrasli glazbenici, predstavnici improvizacijske glazbene scene.
U Maloj dvorani zagrebačkog Doma sportova u 20 sati nastupa Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, pod ravnanjem dirigentice Yalde Zamani. Na njihovu su programu i dvije praizvedbe, djela Gaul Matka Brekala i After Spring Michelle Agnes Magalhaes. Predkoncertni sadržaj – djelo Johna Cagea, Four5 – izvest će Papandopulo kvartet, koji će se uključiti i u koncertni program, u djelu Mirele Ivičević.
Nakon programa Centra za nove medije kuda.org, u MSU u 20 sati, drugi blok 31. MBZ-a završit će posebnim programom osmišljenim u suradnji MBZ-a i GRM-a INA – Skupine za glazbena istraživanja pri Nacionalnom audiovizualnom institutu u Parizu: djelima autorica akuzmatičke glazbe.
Time je, kako se ističe u najavi, ravnateljica MBZ-a Margareta Ferek-Petrić htjela otvoriti prostor skladateljicama, koje često nisu dovoljno zastupljene na koncertnim programima. Odabrala je autorice akuzmatičke glazbe, koju se naziva i "glazbom za zvučnike", a riječ je o elektroničkoj glazbi kod koje se izvor zvuka, tj. sredstvo za stvaranje zvuka ne može precizno identificirati, već je posjetitelj koncentriran na sam doživljaj slušanja.
