Prva tiskana knjiga prilagođena djeci s disleksijom, ‘Priče iz davnine’ Ivane Brlić-Mažuranić, koja to proslavljeno djelo hrvatske književnosti treba približiti svima s teškoćama u čitanju, predstavljena je u utorak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK), u sklopu Mjeseca hrvatske knjige.

‘Svaki pisac, pa i Ivana Brlić Mažuranić, bio bi ponosan da zna kako se njegovo djelo može približiti oko deset posto djece koja imaju disleksiju, što je njih oko 30 tisuća u hrvatskim osnovnim školama’, rekla je autorica jezične i grafičke prilagodbe ‘Priča iz davnina’, logopedica Željka Butorac.

Objasnila je da im se ponudio prilagođeni tekst ‘koji im neće plesati, u kojem neće gubiti redove, već će razumjeti ono što su pročitali i biti motivirani za daljnje čitanje’. Zbog toga je složen u stilu novinskog stupca, što im omogućuje da ne pomiču glavu dok čitaju, jer osobe s disleksijom tada gube redove, brkaju slova ili im se riječi spajaju.

‘Grafička prilagodba pridonijela je da laganije kontroliraju tekst, a jezična da razumiju što čitaju’, napomenula je Butorac, dodavši da je važno da se djeci s disleksijom ne nude sažeci nekog djela nego autentični doživljaj. ‘Ne treba takvu djecu diskriminirati, već im omogućiti da dožive emociju koju daje određeni stil pisanja i da uđu u svijet bajki koji im je jako važan’, istaknula je.

‘Priče iz davnine’ izašle su prošle godine u izdanju Zaklade ‘Čujem, vjerujem, vidim’ i kao zvučna te e-knjiga, koje su sada u njezinu dodatku. Tada je objavljeno još pet obaveznih osnovnoškolskih lektira koje se planira objaviti i u tiskanom izdanju prilagođenom za učenike s teškoćama u čitanju. Ideja je da te knjige, u čijoj prilagodbi rade logoped, profesor hrvatskoga jezika, lektor, ilustrator i urednik izdanja, učenicima budu dostupne putem školskih knjižnica, koje bi ih naručivale od Zaklade.

Glavni urednik izdanja i upravitelj te zaklade, Mirko Hrkač, rekao je kako se u projekt krenulo ‘s malo sredstava, ali puno volje’. ‘Dosad je u zvučnom i elektroničkom izdanju objavljeno prvih šest knjiga, a sada kao vrhunac i tiskano izdanje koje će mnogima pomoći da se upoznaju s Ivanom Brlić Mažuranić’, napomenuo je Hrkač, dodavši kako bi to izdanje moglo postati standard kako treba raditi knjige ne bi li se povećala njihova dostupnost osobama koje ne mogu čitati standardni crni tisak.

Recenzentica knjige prof. dr. sc. Draženka Blaži drži da se vrijednost tog izdanja može shvatiti posebno kada se uzme u obzir koliko su ‘Priče iz davnine’ kapitalno djelo hrvatske književnosti i kolike su generacije izrasle čitajući ga kao obveznu lektiru. ‘Autorica je ostala vjerna djelu, njegovu jeziku i simbolici kojom dočarava ugođaj, uspjevši je napraviti razumljivom i čitljivom djeci s poteškoćama u čitanju’, ocijenila je.

Savjetnica za narodne knjižnice Dunja Marija Gabriel iz NSK rekla je kako to izdanje, s obzirom na to da je namijenjeno slijepim učenicima i učenicima s disleksijom na simboličkoj razini predstavlja ‘svjetlo u mraku’, dodavši da će NSK nastaviti podupirati projekte kojima se omogućuje kvalitetnije usluge osobama s posebnim potrebama.