'faktologija'

Rasprodana knjiga koju je Vili Beroš čitao u zatvoru

29.11.2024 u 09:41

Bionic
Reading

Knjiga 'Faktologija', švedskog liječnika i statističara Hansa Roslinga, kojom je bivši ministar zdravstva Vili Beriš mahao po izlasku iz Remetinca, rasprodana je u 'preko noći' je rasprodana u svim hrvatskim knjižarama

Bivši ministar zdravstva Vili Beroš je po izlasku iz Remetinca dizao u zrak knjigu 'Faktologija' i kazao da ju je pročitao dvaput tijekom boravka u pritvoru. 'Govori o globaliziranju određenih ideja i jednostranom izvještavanju. Svima bih preporučio da je pročitaju', rekao je Beroš tad.

A to je, očito, povećalo interes za nju do te mjere da se više ne može pronaći u hrvatskim knjižarama, prenosi Novi list.

Punog naziva 'Faktologija – Deset razloga zašto pogrešno vidimo svijet i zašto je sve mnogo bolje nego što mislimo' ima oko 400 stranica, napisao ju je švedski liječnik i statističar Hans Rosling, a popularna je diljem svijeta. Bill Gates ju je nazvao jednom od najvažnijih knjiga kojeje pročitao jer 'mu predstavlja nužan vodič za jasan pogled na svijet'.

'Kada nam netko postavi jednostavna pitanja o globalnim trendovima: koliki postotak svjetskog stanovništva živi u siromaštvu, zašto se broj ljudi u svijetu povećava, koliko djevojčica završava osnovnu školu, sustavno biramo pogrešne odgovore. Toliko pogrešne da će čimpanza, koja odgovore bira nasumice, uvijek bolje pogoditi od učitelja, novinara, dobitnika Nobelove nagrade ili investicijskog bankara', stoji u opisu knjige na stranicama izdavača.

Vili Beroš izašao iz Remetinca
  • Vili Beroš izašao iz Remetinca
  • Vili Beroš izašao iz Remetinca
  • Vili Beroš izašao iz Remetinca
  • Vili Beroš izašao iz Remetinca
  • Vili Beroš izašao iz Remetinca
    +21
Vili Beroš izašao iz Remetinca Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

'Hans Rosling, vrsni švedski liječnik i statističar, uz pomoć Anne Rosling Rönlund i Olea Roslinga u 'Faktologiji' predstavlja novo radikalno objašnjenje zašto se to događa i otkriva deset instinkata koji iskrivljuju našu perspektivu - od naše sklonosti da dijelimo svijet u dvije kategorije (obično na 'nas' i 'njih'), preko načina na koji konzumiramo sadržaje koje nam serviraju mediji (a koji potiču naš strah), do toga kako percipiramo napredak (pri čemu vjerujemo da se većina stvari pogoršava). Naš je problem što smo zapravo nesvjesni svoga neznanja i što predrasude koje nosimo duboko u sebi utječu čak i na naša nagađanja', dodaju iz VBZ-a.