što se čita?

Riječani ludi za književnom senzacijom iz Norveške, Zagrepčani za talijanskim hitom: Provjerom najposuđivanijih knjiga otkrili smo zanimljive razlike

31.07.2019 u 09:53

Bionic
Reading

Pitali smo u Knjižnicama grada Zagreba, Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, Gradskoj knjižnici Rijeka te u Dubrovačkim knjižnicama koje se knjige posljednjih mjeseci najviše posuđuju. Donosimo popis najpopularnijih domaćih i stranih autora, beletrističkih i publicističkih naslova koje čitatelji diljem Hrvatske najradije biraju

'Napuljska tetralogija', četiri romana talijanske autorice i kulturnog fenomena našeg vremena Elene Ferrante, u Zagrebu je, prema podacima Knjižnica grada Zagreba, najčitanije štivo tijekom ljeta. Četiri knjige, 'Genijalnu prijateljicu', 'Priču o novom prezimenu', 'Priču o onima koji bježe i onima koji ostaju' te 'Priču o izgubljenoj djevojčici', u Hrvatskoj je objavila izdavačka kuća Profil, a jedna od njih, 'Priča o novom prezimenu', proteklih mjeseci najposuđivanija je i u Splitu, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića. Ferrante se odlično čita i u Dubrovniku, u kojem je na drugom mjestu najposuđivanijih prvi dio tetralogije 'Genijalna prijateljica', a i ostali su među vodećih deset naslova u Dubrovačkim knjižnicama.

U Rijeci i Osijeku, s druge strane, nijedna od knjiga iz slavne tetralogije tijekom ljetnih mjeseci nije ušla među pet najpopularnijih naslova (u oba grada na šestom je mjestu).

Gradska knjižnica Rijeka kao vodeće štivo među svojim čitateljima navodi još jednu svjetsku književnu senzaciju, 'Moju borbu' norveškog književnika Karla Ovea Knausgårda. Domaći nakladnik, OceanMore, posljednji, šesti dio monumentalnog serijala - koji kritičari smatraju najznačajnijim djelom skandinavske književnosti 21. stoljeća - objavio je krajem lipnja ove godine i u njemu zapravo ponudio rezime utjecaja koji je ovaj njegov autobiografski ciklus izvršio kako na njegov život, tako i na živote onih koji ga okružuju.

Knausgård se dobro čita i u Zagrebu, u kojem je njegovo šestotomno remek-djelo na šestom mjestu najčitanijih knjiga u ljetnim mjesecima. U Osijeku ga pak nema među prvih 20 najposuđivanijih. Ondje je na prvom mjestu krimić 'Paket' (V.B.Z., 2018.) berlinskog pisca i novinara Sebastiana Fitzeka, čitateljima poznatog i po prvijencu 'Terapija' koji je 2006. u Njemačkoj postao bestseler tolikih razmjera da je u jednom trenutku s ljestvice najpopularnijih knjiga istisnuo čak i 'Da Vincijev kod'. Među pet najposuđivanijih knjiga u Osijeku je i 'Kći' (Mozaik knjiga), hit-krimić britanske književnice Jane Shemlit, koja je prije nego se okrenula pisanju 30 godina radila kao liječnica opće prakse, te 'Lažljivac među nama' (Profil), misteriozni triler za mlade koji potpisuje Karen McManus, a kritika ga često opisuje kao kombinaciju 'Kluba ranoranilaca' i 'Slatkih malih lažljivica'. Prema knjizi se sprema i serija.

U Zagrebu, u kojem su kriminalistički romani četiri od pet najposuđivanijih stranih naslova proteklih mjeseci, najpopularniji su 'Macbeth' te 'Nož' (Fokus komunikacije) Norvežanina Joa Nesbøa. Riječanima je omiljena 'Suša' (Profil), debitantski roman australske novinarke Jane Harper, prema kojem se trenutno snima film s Ericom Banom, Splićanima 'Nešto je u vodi', prvijenac britanske glumice Catherine Steadman, koju gledatelji poznaju iz serije 'Downton Abbey', a Dubrovčanima također Jane Harper, ali njen triler 'Sila prirode' (Profil).

U Dubrovniku je uopće najčitanija knjiga 'Povijest pčela' norveške autorice Maje Lunde, koju je Naklada Ljevak objavila 2018., a koji se opisuje i kao cli-fi, climate fiction, fikcija koja upozorava na problem globalnog zagrijavanja i klimatskih poremećaja. Roman je i među deset najčitanijih u Zagrebu (osmo mjesto). Od nov(ij)ih naslova ističe se i 'Posljednja ljubav babe Dunje' (Naklada Ljevak, 2017.) rusko-njemačke autorice Aline Bronsky o starim ljudima koji se vraćaju umrijeti u ozračeni Černobil, a koja je u Splitu na drugom mjestu najposuđivanijih. Ondje je popularna i 'Sluškinjina priča', klasik Margaret Atwood iz 1980-ih koji je na hrvatskom objavljen 2017. (Lumen), kada se počela prikazivati i istoimena Huluova serija te je nedavno izašla s trećom sezonom.

Romani ljubavne tematike također standardno dobro idu. U Dubrovniku je tako omiljeni ljubić 'Otok tajni' Patricije Wilson (Mozaik knjiga), na trećem mjestu najposuđivanijih naslova u ljetnim mjesecima. Riječani vole 'Poslije svega: Pad', treći nastavak ljubavnog serijala američke autorice Anne Todd, a koji je – s više od milijardu pregleda – postao globalni fenomen umrežene generacije. Svoj golem uspjeh ponovio je u proširenom, ukoričenom izdanju (Profil). U Osijeku je, nakon 'Najljepšeg sutona' Aly Martinez (24sata), najpopularnija knjiga 'Sedam muževa Evelyn Hugo' Taylor Jenkins Reid (Vorto Palabra), dijelom temeljena na životima glumica Elizabeth Taylor i Ave Gardner.

Može i e-knjiga

Iako ne izrađuju posebne statistike za posudbu u ljetnim mjesecima, iz Knjižnica grada Zagreba kažu nam da im iskustvo pokazuje da je posuđivanje iznimno povećano. 'Tome smo se prilagodili tako što od 15. lipnja do 15. kolovoza čitatelji mogu posuditi knjige na dulji rok od 63 dana te više od uobičajena tri naslova', kažu iz KGZ-a, dodajući da im velik interes za knjigama tijekom ljeta potvrđuje i velik broj upita provjere statusa i rezervacija knjiga putem online kataloga. 'Uz tiskanu knjigu, naši članovi mogu posuđivati e-knjige gdje god se nalazili, pa čak i na odmoru, i to putem aplikacije Zaki Book. Trenutno je dostupno 500-tinjak naslova e-knjiga iz područja beletristike i publicistike. Otkako smo uveli uslugu krajem svibnja, do danas je bilo više od 2000 posudbi različitih naslova, što pokazuje interes članova i za tu uslugu', ističu iz KGZ-a.

Što se domaćih autorica i autora tiče, Zagrepčani najradije biraju potresnu 'Črnu mati zemlu' Kristiana Novaka (OceanMore), objavljenu 2013. i iduće godine dobitnicu tportalove nagrade za najbolji roman. Na drugom mjestu najposuđivanijih knjiga u Knjižnicama grada Zagreba je 'Katarina, Velika i Mala' Olje Knežević, ovogodišnje dobitnice VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman. U njemu autorica prikazuje život žene rođene u glavnom gradu Crne Gore od 80-ih godina prošlog stoljeća do danas, njene traume od rane smrti majke, susreta sa svijetom prostitucije i droge do završetka u bračnom kavezu. Njenu knjigu slijedi novi roman Damira Karakaša 'Proslava' (OceanMore), zbog kojega je autor imao dosad najviše problema u rodnoj Lici, a čitaju se i Nebojša Lujanović ('Južina', Fraktura) i Marina Šur Puhlovski ('Divljakuša', VBZ).

U Osijeku domaći autori generalno posljednjih mjeseci baš i nisu najčitaniji, ali kad se čitaju, onda se biraju lokalni pisci. Najposuđivaniji je tako Osječanin Drago Hedl s romanom 'Vrijeme seksa u doba nevinosti' (Naklada Ljevak), a nešto niže na popisu je također Osječanka Ivana Šojat s romanom 'Ezan' (Fraktura), koji prikazuje tursku Slavoniju 16. stoljeća. Ove godine također je bio u finalu književne nagrade tportala. Čita se i Julijana Adamović, još jedna tportalova finalistica, koja u knjizi 'Divlje guske' (Hena com) govori o odrastanju u srijemskom selu 1970-ih i 1980-ih.

Ni u Rijeci se domaći autori nisu baš proslavili. Prema podacima Gradske knjižnice, u posljednjih 30 dana tek na 23. mjestu je neki domaći pisac, i to Kristian Novak sa spomenutim romanom 'Črna mati zemla'.

Črna mati zemla, Kristian Novak
  • Priča o izgubljenoj djevojčici, Elena Ferrante
  • Priča o onima koji bježe, Elena Ferrante
  • Genijalna prijateljica, Elena Ferrante
  • Moja borba, Karl Ove Knausgård
  • Paket, Sebastian Fitzek
    +10
Najposuđivanije knjige ovog ljeta Izvor: Promo fotografije / Autor: OceanMore

Splićani od domaćih autorica i autora najradije biraju Miru Gavrana, čije su dvije knjige među deset najposuđivanijih u proteklih nekoliko mjeseci. To su nova zbirka priča 'Priče o samoći' (Mozaik knjiga) te roman 'Nekoliko ptica i jedno nebo' (Mozaik knjiga) na šestom, odnosno na osmom mjestu najčitanijih. Dubrovčanima je pak, slično kao i Osječanima, omiljen njihov lokalni autor Vedran Mezei, a koji je prošle godine objavio zbirku priča 'Tu sam!' (Ibis grafika). Nakon njega, na 11. mjestu, najposuđivaniji naslov je 'Knjiga o jugu' Jurice Pavičića (Profil).

Što traže djeca i mladi?

Iz splitske Gradske knjižnice Marka Marulića, s Odjela za djecu i mlade, kažu da, ako se izuzmu lektirni naslovi, njihovi (naj)mlađi posjetitelji najviše posuđuju sve nastavke Harryja Pottera J.K. Rowling, potom sve Maše Sanje Pilić, 'Kapetana Gaćešu' slavnog američkog ilustratora i spisatelja za djecu Dava Pilkeyja 'Curu na netu' kraljice cyberspacea Zoelle, odnosno Zoe Sugg, čije vlogove na YouTubeu redovito prati gotovo devet milijuna ljudi. Popularni su i 'Pozdrav do neba', knjiga o devetogodišnjoj Darcy britanske spisateljice i ilustratorice Laure Dockrill, te apsolutno sve što napiše David Walliams, čiji su romani prevedeni na više od četrdeset jezika, a samo su u Velikoj Britaniji prodani u više od 11 milijuna primjeraka. Čita se i 'Svaka je mrvica važna: 120 priča za djecu', knjiga Marice Milčec iz 2017., koja kroz priče progovara o problemima s kojima se susreću djeca u svakidašnjem životu i odrastanju, a mnogo ih je posvećeno i vremenskim prilikama, izmjeni godišnjih doba, zaštiti prirode, recikliranju, prehrambenom lancu te povezanosti života u svemiru.

Od publicističkih romana u Zagrebu najbolje ide self-help. Na prvom mjestu tako je knjiga samopomoći 'Ima li života prije smrti?' (Media bar) zagrebačkog psihijatra Roberta Torrea, a pokušava odgovoriti na pitanja što je život i kako ga živjeti. Slijede '12 pravila za život' (Verbum) Jordana Petersona, Kanađanina koji je nedavno na dvoboj izazvao Slavoja Žižeka, te 'Knjiga radosti: trajna sreća u promjenjivom svijetu' (Planetopija) u potpisu Dalaj-lame, Desmonda Tutua i Douglasa Abramsa, Tutuova dugogodišnjeg suradnika. U Zagrebu se čitaju i 'Moja priča' Michelle Obame (Planetopija) te '21 lekcija za 21. stoljeće' Yuvala Noaha Hararija (Fokus komunikacije), dok je u Rijeci popularan stariji publicistički hit 'Žene koje trče s vukovima: mitovi i priče o arhetipu divlje žene' Clarisse Pinkole Estés (Vorto Palabra), izvorno iz 1992., koji je sveukupno na petom mjestu najposuđivanijih knjiga u Gradskoj knjižnici.