Aramburu je prvi u nizu predstavnika književnosti španjolskog govornog područja koja je ove godine u fokusu festivala, čije je sedmo izdanje programski direktor Seid Serdarević najavio u ponedjeljak u Zagrebu kao još jedno slavlje knjige i pisane riječi kroz susrete i druženja s nekim od najvećih imena svjetske i domaće književne scene iz 18 zemalja s tri kontinenta.

'Ovogodišnji Festival svjetske književnosti, sedmi po redu, kao i uvijek, u Hrvatsku dovodi niz velikih imena europske i svjetske književnosti koje spaja s domaćim piscima i umjetnicima', rekao je Serdarević na konferenciji za medije u HGZ-u. U proteklih šest godina FSK bilježi kontinuirani rast publike i medijske praćenosti, te se tako pozicionirao kao jedno od važnijih događanja ne samo u Zagrebu nego i u Hrvatskoj, dodao je.

Kao najveću novost najavio je novu lokaciju zagrebačkih programa, u zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda (HGZ) u Gundulićevoj ulici.

Toplu dobrodošlicu festivalu u HGZ-u poželjela je predsjednica te institucije Romana Matanovac Vučković, koja je istaknula kako je povezivanje različitih umjetnosti dio strategije HGZ-a otvaranja toga prostora prema drugim drugim oblicima kulture, a s ciljem stvaranja jedinstvenog modernog kulturnog centra koji će biti 'kuća glazbe, ali i kuća svih onih umjetnosti koja uz glazbu idu'.

Stotinjak gostiju s tri kontinenta

Fokus 7. FSK-a bit će na književnosti španjolskog jezika, pa će festival tako u nedjelju 8. rujna otvoriti Fernando Aramburu, jedan od najznačajnijih suvremenih španjolskih autora koji će predstaviti svoj nagrađivani roman 'Patria', preveden ili se prevodi na više od 30 svjetskih jezika i samo u Španjolskoj prodan u više od milijun primjeraka. Od autora španjolskoga govornog područja Serdarević je najavio i 'jednog od najvažnijih svjetskih gestaltera, miljenika hrvatske publike', Argentinca Jorgea Bucaya.

Ukupno je više od stotinjak gostiju ovogodišnjeg festivalskog izdanja, a kao neka od najvažnijih imena Serdarević je izdvojio prvog dobitnika nagrade ManBooker iz Sjedinjenih Američkih Država, 'subverzivnog, politički nekorektnog satiričara' Paula Beattyja, dobitnika najvažnije talijanske književne nagrade Strega Nicolu Lagioiju, te najvažniju suvremenu francusku spisateljicu mlađe generacije Leilu Slimani, dobitnicu nagrade Goncourt. Na festival dolaze i velika zvijezda svjetske književne scene Samanta Schweblin, te kolumbijska autorica Laura Restrepo.

Nadalje, dolazi i jedan od najprevođenijih suvremenih turskih književnika, 'zanimljiv disidentski pisac' Burhan Sonmez, dobitnik ovogodišnje nagrade Vilenica Dragan Velikić, 'autor koji se usudio nastaviti djelo Stiega Larssona' David Lagercrantz, te nagrađivana irska autorica Eimear McBride.

Tu su i srpski književnik Srđan Valjarević, zvijezda austrijske književnosti Robert Menasse, slovenska autorica Mojca Kumerdej i francuska spisateljica Maylis de Kerangal. Od hrvatskih autora za sad su najavljeni Julijana Adamović, Jurica Pavičić, Olja Savičević Ivančević, Marina Vujičić, Nebojša Lujanović, Luiza Bouharaoua, Dinko Kreho i Marija Dejanović.

Poezija kao dio svakodnevnice življenja

U suradnji s hrvatskim centrom PEN-a među gostima će biti i katalonski pjesnik i aktivist Carles Torner, direktor međunarodnog PEN-a, a program će ugostiti i pjesnika Georgea Angela Marija Quintera. Suradnja s hrvatskim centrom PEN-a obuhvaća i obilježavanje 20 godina jedne od najvažnijih platformi za promociju poezije Lyrikline.

O tome će na festivalu govoriti Thomas Wohlfahrt, Christiane Lange, Jan Wagner, Zvonko Maković i Tomica Bajsić. Ove godine dvije pjesničke večeri održat će se u prostoru Atelijera Meštrović u Mletačkoj ulici.

Predsjednik hrvatskog PEN-a Tomica Bajsić rekao je kako mu je iznimno drago što se već šestu godinu za redom nastavlja suradnja s FSK-om, jednom od najvažnijih književnih manifestacija na našim prostorima, a s ciljem promidžbe pjesničke riječi koja tako postaje 'dio svakodnevnice življenja'.

Nastavlja se i suradnja sa slovenskim književnim Festivalom Vilenica i irskim Međunarodnim književnim festivalom Cúirt iz Galwaya, europske prijestolnice kulture 2020., pa će se tako dio programa odvijati u sklopu dvogodišnjeg projekta suradnje koji podupire EACEA pod nazivom 'Read Me I am Yours'. Program će u zagrebačkom MSU-u na rezidenciji za mlade pisce ugostiti Ukrajinca Myroslava Laiuka i španjolsku pjesničku zvijezdu Elenu Medel.

Predavanja o Witkiewiczu, Musilu, da Vinciju

Osim tradicionalnih Tribina 'Razotkrivanje', 'Dvostrukih portreta' i programa 'Pisac i njegov čitatelj', program 7. FSK-a kao i svake godine uključuje 'Književne matineje' za učenike zagrebačkih srednjih škola i gimnazija, a važan dio festivala ponovo će biti stručna predavanja i diskusije.

Tako će publika FSK-a moći čuti predavanje o slavnome poljskom književniku Stanisławu Ignacyju Witkiewiczu o 80-godišnjici njegove smrti; zatim predavanje o ulozi Roberta Musila u europskoj književnosti povodom izdavanja treće knjige 'Čovjeka bez osobina' u hrvatskom prijevodu, te predavanje najvećeg stručnjaka za Leonarda da Vincija Alessandra Vezzosija povodom obilježavanja 500 godina od njegove smrti.

Održat će se i nekoliko okruglih stolova, 'Svijet bez zidova' povodom 30-godišnjice pada Berlinskog zida, a u svjetlu najave gradnje Trumpova zida na granici s Meksikom; zatim okrugli stol 'Uloga katedrala danas i sutra', povodom požara na katedrali Notre-Dame u Parizu i u suradnji s Francuskim institutom u Zagrebu. Najavljen je također i razgovor s njemačkim filozofom i publicistom Wolframom Eilenbergerom, autorom jedne od najprodavanijih i najprevođenijih knjiga o filozofiji 'Vrijeme čarobnjaka'.

Slike, crteži i kolaži inspirirani djelima književnika

Tradicionalan dio festivalskog programa su i izložbe likovnih umjetnika, pa će tako u Studiju Moderne galerije 'Josip Račić' dvadesetak eminentnih i nadolazećih hrvatskih likovnih umjetnika pod kustoskim vodstvom Tomislava Buntaka izložiti svoje slike, crteže i kolaže inspirirane djelima književnika.

U Galeriji Šira održat će se izložba rješenja za plakate FSK-a koje su oblikovali studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u protekle tri godine u sklopu festivalskoga natječaja. Izložba portreta ovogodišnjih sudionika Festivala ove će godine biti izložena u HGZ-u, a u galeriji KIC-a jedan od najcjenjenijih suvremenih austrijskih fotografa Kurt Kaindl predstavit će izbor svojih fotografija s putovanja sa salzburškim piscem Karl-Markusom Gaußom.

Filmski program prikazat će tri filma inspirirana književnošću, poljske igrane filmove 'Nezasićenost' (rež. Wiktor Grodecki) i 'Oproštaj od jeseni' (rež. Mariusz Trelińśki), te francuski film 'Corniche Kennedy' (rež. Dominique Cabrera).

Rekonstrukcija Krležinog slavnog predavanja

Kao posebnost ovogodišnjega izdanja Serdarević je otkrio da će festival ove godine biti producent jednog scenskog uprizorenja, rekonstrukcije slavnog predavanja Miroslava Krleže u zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda 1930. godine pred prepunim auditorijem. Već je sljedeće Krležino predavanje bilo zabranjeno, a 'treće' predavanje će, prema zapisima iz Krležine ostavštine, prirediti krležolog Vlaho Bogišić, Krležu će igrati Ozren Grabarić, a režirat će ga Aida Bukvić.

Sva će događanja biti simultano prevođena. Ulaz na većinu događaja bit će besplatan, dok će se večernji programi u velikoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda naplaćivati, a svaka ulaznica bit će vaučer za popust u Festivalskoj knjižari.

Pokrovitelji festivala su Ministarstvo kulture RH, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, Program Kreativna Europa Europske komisije, Gradska skupština grada Zagreba, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Austrijski kulturni forum Zagreb, Goethe-Institut Kroatien, Francuski institut u Hrvatskoj, te mnogi drugi.