Klovićevi dvori

Robert Perišić večeras predstavlja svoj novi roman 'Brod za Issu'

13.06.2023 u 15:41

Bionic
Reading

Predstavljanje romana 'Brod za Issu' Roberta Perišića održat će se u predvorju Galerije Klovićevi dvori danas, 13.6., u 18 sati

U predstavljanju će sudjelovati Robert Perišić, kritičarka i spisateljica Ana Fazekaš, teoretičar i pjesnik Branislav Oblučar, arheolog Boris Čargo i urednik Ivan Sršen.

Predstavljanje 'Broda za Issu' organizirano je u suradnji s Galerijom Klovićevi dvori i izložbom Vis-à -Vis, arheološka baština otoka Visa, koja je je otvorena do početka srpnja.

Po objavljivanju romana "Brod za Issu", opsežno smo porazgovarali s Robertom Perišićem, inače i članom žirija književne nagrade tportala. Taj je intervju dostupan na ovoj poveznici.

O romanu:

Romani Roberta Perišića ne nastaju brzo, izlaze u ovećim razmacima, no utješno je da dugo traju. Roman Područje bez signala iz 2015. imao je prvo uspješan put od hrvatske do francuske i američke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, višekratno međunarodno nagrađivana. Perišićev pak roman Naš čovjek na terenu, iz 2007., nakon što je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; očito, desetljeće i pol razmaka nije naškodilo ni toj priči, premda snažno uronjenoj u ondašnji trenutak, jer ovaj pripovjedač vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pričamo ovdje o vremenu jer ono – zavinuto i šumno poput duboke školjke – jest i stvarno područje radnje Broda za Issu. Dosadašnje čitatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti – ovo je nešto posve drukčije. Kalija, rođen kao rob u Sirakuzi, i jedan neobični Vjetropir, vode nas u priču koja zaranja u ono zaboravljeno, početno. Ovo je priča o bazičnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obično metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas. Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, čije je nebo bilo žensko? Je li čovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, učinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismenošću i urbanizmom, došla mačka? Je li magarac, vječno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagruži?

Izvor: Društvene mreže