Podjela sredstava iz gradskog proračuna za nezavisnu kulturnu produkciju i dalje izaziva brojne reakcije nezadovoljnih. S obzirom na sve nejasnoće, netransparentnost i izostanak kriterija, nema sumnje da je riječ o skandalu koji se ne treba pomesti pod tepih uz par loših izgovora
Prošli je tjedan bio, nema sumnje, jedan od turbulentnijih u povijesti Gradskog ureda za kulturu, koji je u međuvremenu zapravo dio većeg Ureda, posvećenog i obrazovanju i sportu. Grad Zagreb je prije desetak dana, bez najave ili ikakvog objašnjenja, objavio rezultate natječaja za Program javnih potreba u 2012., koji su digli na pobunu najvitalniji dio zagrebačke umjetničke scene – onaj alternativni i nezavisni.
I dok se institucionalna kultura ne treba plašiti ni kad je kriza, pa zagrebački HNK i dalje raspolaže sa 100 milijuna kuna, nezavisnoj sceni se drugu godinu zaredom brutalno režu ionako majušna sredstva, no ono što naročito iritira jest to da se to čini bez ikakvih jasnih kriterija, osim možda onog o javno izrečenoj kritici gradonačelnika Milana Bandića.
Tportal je zamolio Gradski ured za kulturu da komentira natječaj, postavljajući pet konkretnih pitanja na koja je došao birokratski odgovor.
Odgovarajući na pitanje o nejasnim kriterijima pri raspodjeli poreznih sredstava za nezavisnu kulturu, iz Grada su objasnili da je 'Gradski ured za kulturu taj, koji na prijedlog kulturnih Vijeća, donosi konačnu odluku o dodjeli sredstava uvažavajući mišljenja stručnog Vijeća'.
No u realnosti to izgleda tako da se stav Stručnog vijeća u velikoj mjeri jednostavno ignorira, kako je svojim zviždačkim istupom dokazao i Mario Kovač, ovogodišnji predsjednik Vijeća za urbanu kulturu. Kovač je podijelio novinarima ocjene svojeg Vijeća, a uz kratak uvid u rezultate natječaja jasno je da su neki od najbolje ocijenjenih projekata i programa (dakle s oznakom AA) dobili ništa ili neznatna novčana sredstva, a zato se loše ocijenjeni programi (oznaka D) mogu pohvaliti desetinama tisuća kuna.
Ipak, Gradski ured za kulturu za tportal tvrdi da je sve po propisima: 'Programi su vrednovani uzimajući u obzir njihov rad, kvalitetu i izvještaje iz prethodnih godina.'
Zanimljivo je da se onda isti dokumenti i izvještaji toliko različito čitaju i tumače u Uredu za kulturu u odnosu na Stručna vijeća, što na neovisnoj sceni tumače kao ništa više nego besramni klijentelizam i pogodovanje. Možda je najbolji primjer toga sam pročelnik Ureda za kulturu Tedi Lušetić, dojučerašnji zaposlenik GK Komedija, koje je ove godine – uz postojeći budžet od 40 milijuna kuna – dobila još tri milijuna ekstra za tri premijere (dok je prošle godine dobilo isti novac za pet premijera, koje nije održalo!). O mogućem sukobu interesa gospodina Lušetića smo također pitali Ured za kulturu, ali je to pitanje preskočeno.
Kada je pak riječ o tome gdje je završilo 11 milijuna kuna, kolika je razlika iznosa budžetski odobrenog za nezavisnu kulturnu produkciju (55 milijuna) i zbroja sredstava koja su podijeljena na natječaju (44 milijuna), iz Ureda za kulturu ovako objašnjavaju situaciju:
'Novac koji nije raspoređen Programom javnih potreba u kulturi, a koji nije objavljen na službenim stranicama grada Zagreba, spada u kategoriju rezerviranih sredstava koja služe kako bi Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport mogao reagirati na zahtjeve koji stižu tijekom godine, a odnose se prvenstveno na gostovanja po pozivu, participaciju u programima koji su financirani iz fondova Europske unije te za financijske programe koji su započeli 2011. godine.'
Konkretno, tim sredstvima raspolaže osobno Milan Bandić te ih dodjeljuje 'putem Zaključka o korištenju sredstava'.
U međuvremenu se otvorenim pismom oglasila i Inicijativa elektroničkih publikacija iz područja kulture i civilnog društva, koja okuplja portale poput Kulturpunkta i H-altera. Oni upozoravaju da već dvije godine neuspješno pokušavaju s gradskim vlastima dogovoriti jasne kriterije procjenu elektroničkih publikacija: 'Prije svega ne postoji adekvatna evaluacija izvršenih projekata, jer Grad u 2012. ponovno financira portal koji prošle godine nije objavio gotovo nijedan novinarski tekst (DOP magazin). Iz ovoga zaključujemo da prethodni rad, mjerljivi rezultati i poštivanje ugovornih obaveza nisu uvjet za dobivanje sredstava iz javnih potreba za kulturu Grada Zagreba.'
Ništa manje upitna nije ni odluka da se nepostojećem portalu pod nazivom 'Kultura u Zagrebu' (koji je nakon što je prozvan u medijima odjednom proradio!) dodijeli čak 30 posto - točnije šezdeset tisuća kuna - od sredstava namijenjenih elektroničkim publikacijama.
'Dok s jedne strane Grad izdvaja tolika sredstva za još nepostojeći portal, u isto vrijeme u potpunosti ignorira postojeće portale koji sustavno prate kulturu u Zagrebu (H-Alter, Queer, Voxfeminae...). Portalima koje pak podržava dodjeljuje iznose koji nisu dovoljni za funkcioniranje ovih medija na mjesečnoj, a kamoli na godišnjoj razini. Usto, portal Kultura u Zagreb' zamišljen je kao promotivni portal za projekte koje podržava Grad Zagreb, pa se postavlja pitanje zašto se takav projekt financira iz javnih potreba za kulturu, a ne, primjerice, iz Ureda gradonačelnika. Već raspolaže s dva milijuna kuna za projekt Zagreb.hr, odnosno 15 milijuna kuna za poslove informiranja i odnosa s javnošću', ističu u Inicijativi elektroničkih publikacija iz područja kulture i civilnog društva.
