Na prigodnom skupu HKZ-a u subotu pročitano je obrazloženje književnog povjesničara Nedjeljka Mihanovića o Janku Draškoviću, dok je o skladatelju Jakovu Gotovcu govorila Eva Kirchmayer Bilić s Muzičke akademije u Zagrebu.

Mihanović je podsjeti da se Drašković kao najstariji 'ilirac', aktivno 30-tih godina 19. stoljeća uključio u dinamični hrvatski preporodni pokret te postao jedan od glavnih čimbenika u njegovu krugu.

Godine 1832. Drašković je objavio svoju politički i kulturalno važnu programsku raspravu 'Disertacija iliti Razgovor', u kojoj je dao naputke o provedbi hrvatskoga političkog programa za izaslanike na zajedničkom saboru Hrvata i Madžara godine 1832. u Požunu (Bratislavi).

Draškovićeva knjižica pisana je hrvatskim jezikom, na štokavskom narječju. Time je Janko Drašković postao jedan od temeljnih ideologa Hrvatskoga narodnog preporoda, a oko njega se okupljaju mladi hrvatski domoljubi i entuzijasti, navodi Mihanović.

'U toj raspravi se postavljaju zahtjevi za ujedinjenjem svih hrvatskih pokrajina', te je Drašković pozivao na ujedinjenje Hrvatske, Slavonije, Vojne krajine s Rijekom i Dalmacije i turskom Bosnom, koja je tada bila pod okupacijom Otomanskog Carstva, podsjetio je.

Mihanović naglašava da je Janko Drašković, umjesto ilirske utopije, isticao primarno hrvatsku komponentu.

Nasuprot Gajevoj ilirsko-srpsko-bugarsko-južnoslavensko-sveslavenskoj smjesi bez prepoznatljiva identiteta, Drašković Hrvatsku gleda u europskom i srednjeeuropskom kontekstu, ocijenio je Mihanović.

Poduzimao je akcije za hrvatskom teritorijalnom cjelovitošću, a u svom političkom angažmanu zalagao se za uzdizanje Hrvatske na razinu državno-pravnog subjekta. Svojim programskim prilozima Drašković je neprijeporno pozitivno pridonio širenju novoga kulturnog i književnog obzorja, zaključio je Mihanović.

Eva Krichmayer Bilić je istaknula kako je skladatelj Jakov Gotovac - u rasponu od tamburaške koračnice 'Svačić', iz koje će se 58 godina kasnije roditi istoimena opera-oratorij, do zbora 'Pjesmo moja raspjevana' - nanizao žanrovski šarolik glazbeni svijet, u kojem će se izmjenjivati humor s elegičnim i dramatičnim raspoloženjima, svijet melodije i svijet ritmova, iskričava i bogata instrumentacija s onom asketskom, koju će posebno tražiti za svog 'Petra Svačića'.

No, u svakoj će ostati autentičan majstorov rukopis, svojstven njegovu svjetonazoru koji ga je i izdigao do jednog od najoriginalnijih skladatelja hrvatskoga glazbenog podneblja.

'Gotovac je svoje uporište i ishodište našao u pučkom folkloru hrvatskih Dinaraca, u njihovim guslama, narodnoj predaji i povijesno-domoljubnoj tematici', istaknula je Kirchmayer Bilić.

2014. godinu HKZ je posvetio hrvatskom banu i književniku Ivanu Mažuraniću te književniku Bogdanu Radici