Posvećena suvremenoj umjetnosti, Bijela noć, što u prijevodu s francuskog znači besana ili neprospavana noć, pokrenuta je 2002. u Parizu kao jednodnevni besplatan obilazak grada u ritmu umjetnosti. Ubrzo su je preuzeli drugi svjetski gradovi, od Montreala preko Rige do Melbournea.

'Bijelu noć' u Zagreb je doveo Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj i njome se obilježava završetak festivala koji je u proteklih pet mjeseci u 22 hrvatska grada i kroz više od 180 događanja predstavio šarolik kulturni i svakodnevni život Francuske.

Zagrepčani svih generacija danas su u velikom broju popratili gust program Bijele noći, od Gornjeg grada do Novog Zagreba. Na ruku im je išlo i vrijeme pa se, unatoč prijetnji kiše, održala većina najavljenih događaja na otvorenom, a za francuski štimung pobrinuli su se i sponzori koji su im dijelili besplatne kroasane.

Dok su gornjogradske lokacije ponudile suvremenu umjetnost, one donjogradske, kojih je najviše bilo u sklopu Dana otvorenog trga na Trgu maršala Tita, predstavile su sve ono čime se kulturne i obrazovne institucije koje su ondje smještene uobičajeno bave, od klasične glazbe i predstava do izložbenih aktivnosti.

Ministar kulture Berislav Šipuš gornjogradskoj Galeriji Klovićevi dvori otvorio je jedan od središnjih događaja Bijele noći, interaktivnu izložbu o uličnoj umjetnosti 'Street art 2.0: Inovacija u srcu pokreta', koja je u Parizu privukla sto tisuća posjetitelja.

'Mnogo je institucija otvorilo svoje prostore da u njih uđe umjetnost, glazba, svjetlo, pokret i slika', napomenuo je Šipuš pozvavši građane da do dugo u noć obiđu sve pripremljene događaje.

Francuska veleposlanica u Hrvatskoj Michele Boccoz rekla je kako joj je drago što upravo izložba o uličnoj umjetnosti koja je omiljeni oblik izražavanja mladih i ne poznaje granice ima važno mjesto u cijeloj manifestaciji. 'Želja festivala bila je pokazati svu raznolikost francuske kulture, od kulturne baštine do suvremenog stvaralaštva kao što je street art', naglasila je.

Na otvaranju izložbe predstavljeno je djelo 'Anamorphosis' francuskog umjetnika Etien’a koji je na pročelju dotrajale zgrade na Gradecu, nekadašnjeg izložbenog prostora, poigravajući se svjetlošću, prikazao oceanske dubine po kojima se kreće kit.

Klovićevi dvori posjetiteljima su u sklopu izložbe pripremili još nekoliko interaktivnih i atraktivnih instalacija, i ponudili besplatno razgledavanje nekoliko aktualnih izložbi, a na platou iza Galerije, na Gradecu, isto je napravio festival Device_ art.

Kao dio inicijative 'Na Gornjem gradu' festival je na mirne i tihe gornjogradske ulice doveo robotičke performanse i zvučne instalacije pokazavši kako izgleda kada se robotika i nova tehnologija spoje sa suvremenom umjetnošću.

Jedna od središnjih lokacija Bijele noći bio je Trg maršala Tita - ispred Hrvatskoga narodnog kazališta i na obližnjem travnjaku, u spoju klasičnog programa i suvremene tehnologije priređene su baletne, dramske i operne izvedbe. Sviralo se i u Muzičkoj akademiji, a poseban program pripremili su Hrvatski školski muzej, Ansambl Lado te Muzej za umjetnost i obrt.

Na više mjesta u gradu njemački umjetnik Jan Vormann je šarenim LEGO kockicama punio pukotine oštećenih fasada, Bojan Gagić i Miodrag Gladović svjetlosnom su instalacijom intervenirali u prostor zagrebačkog Oktogona, a u palači HAZU izložena je svjetleća i zvučna skulptura umjetnice Pascale Peyret 'Anamorfoza III: Disperzija krijesnica'.

Muzej suvremene umjetnosti priredio je za ovu noć događanja vezana uz izložbu 'Nepokorena šuma i Radovan Ivšić' , a tema šume kroz koju se prikazuje stvaralaštvo tog istaknutog hrvatskog nadrealista provlači se kroz instalaciju stabla 'Radiant Tree' umjetničkog kolektiva HEHE, izvorno osmišljena za prošlogodišnju parišku Nuit Blanche.