'Predsjednik je samo na svojoj strani. Oduvijek je ondje i bio.' Ocjena je to početka novoga predsjedničkog mandata jednog od središnjih protagonista ne stvarne političke situacije u svijetu, uključujući Hrvatsku, nego jednog od likova filma koji ove zime računa na status planetarnog kinohita. Pritom su sve asocijacije na stvarne osobe i događaje dobrodošle u smislu privlačenja dodatne pozornosti.

Riječ je o znanstvenofantastičnom akcijskom spektaklu 'Kapetan Amerika: Vrli novi svijet', čiji je redatelj Julius Onah (Luce), a kojim američka produkcijska kuća Marvel Studios ove godine, uz film 'Thunderbolts*', završava svoju petu fazu ekranizacija Marvelovih stripova o superjunakinjama i superjunacima. Četvrti je dio samostalnog serijala o Kapetanu Americi koji je unutar Marvelova višefaznog projekta započeo još u svibnju 2008. uspjehom prvog dijela serijala o Iron Manu. Dio prve faze jednog od najunosnijih filmskih i medijskih projekata svih vremena jest i film 'Kapetan Amerika: Prvi osvetnik' iz 2011. godine. Nakon njega snimljeni su i 'Kapetan Amerika: Zimski ratnik' iz 2014. godine i 'Kapetan Amerika: Građanski rat' iz 2016. godine, pri čemu je serijal iz filma u film bio sve uspješniji na kinoblagajnama, održavajući i visoke ocjene kritike. Naslovni je lik kao dio superjunačke družine Osvetnici prolazio i kroz pustolovine istoimenog serijala, čija su četiri nastavka privlačila publiku od 2012. do 2019. Kako najavljuje i aktualni film, serijal Osvetnici već sljedeće godine dobiva peti dio naslovljen 'Sudnji dan'. I u njemu ima mjesta za Kapetana Ameriku, a on je u međuvremenu promijenio nositelja štita, ali i - šefa države.

Jednoga od najpoznatijih i najstarijih superjunaka iz stripova izdavačke kuće Marvel Comics, a koji se kao kreacija Joea Simona i Jacka Kirbyja na kioscima pojavio 1940. godine, u recentnim je filmskim prilagodbama tumačio glumac Chris Evans. Njegov je Kapetan Amerika u raspletu filma 'Osvetnici: Završnica' predao svemoćni štit kolegi, ratnom veteranu Samu Wilsonu, a on je tako od superjunaka Falcona postao novim Kapetanom Amerikom. Njega sada glumi Anthony Mackie, čineći dio serijala od 2014., a poznat je i po ulogama u Oscarom nagrađenoj ratnoj drami 'Narednik James' te u seriji 'Škripa metala'. Osim u Marvelovim filmovima, u kojima je prije Kapetana Amerike glumio Falcona, Mackie je nastupio i u seriji na koju se nadovezuje ovogodišnji film 'The Falcon and the Winter Soldier'. U njoj mu je partner glumac Sebastian Stan kao Bucky Barnes, odnosno Zimski Ratnik, a nakratko se pojavljuje i u novom filmu postavši kandidat za kongresnika. Stan predstojeću dodjelu Oscara dočekuje pak s nominacijom za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu 'The Apprentice', u kojem tumači Donalda Trumpa u sedamdesetima i osamdesetima, a koji je novi stari američki predsjednik proglasio 'odvratnim'. S obzirom na to da je u vremenima sve bržeg odmicanja od političke korektnosti i woke kulture, osobito na početku novoga Trumpova mandata, Kapetan Amerika postao Afroamerikanac, ova odluka producenata djeluje kao nova avangarda.

Paralele između Kapetana Amerike i Donalda Trumpa

Povuku li se paralele između ovogodišnje ekranizacije pustolovina novog filmskog Kapetana Amerike i stvarnog 'kapetana SAD-a', potonji ponovno nema razloga za zadovoljstvo. Priča je fokusirana na interakciju između naslovnog superjunaka - samozatajnog Sama Wilsona koji je spojio svoje izvanredne vještine kao Falcon s onima Kapetana Amerike, ali bez čudesnog seruma - te novoga američkog predsjednika Thaddeusa Rossa. Donedavni general, Ross je svojedobno pokrenuo program stvaranja supervojnika, na tragu onog iz vremena Drugoga svjetskog rata, čiji je produkt i prvi Kapetan Amerika. U njemu je znanstvenik dr. Bruce Banner postao čudovišni Hulk, iznimno snažno biće koje se pretvara u razarajuće stvorenje čim ga na to pokrenu bijes i mržnja. Zamijenivši vojnu karijeru političkom, Ross poziva Wilsona na suradnju u veoma osjetljivom trenutku međunarodnih odnosa. U Indijskom oceanu, naime, uzdigao se Celestialov otok izvanzemaljskog podrijetla, čiji element adamantij može u potpunosti nabolje promijeniti život na Zemlji. No oko njegova iskorištavanja tek treba postići sporazum i oko toga se spore SAD, Francuska, Indija i Japan. Odlučan da u slučaju nepostizanja sporazuma SAD preuzme potpun nadzor nad otokom, predsjednik Ross riskira vojni sukob sa saveznicima te već dođe do razmjene vatre s japanskim zrakoplovima. Kada spriječi atentat na Rossa, koji je organizirao njegov zatočenik željan osvete, molekularni biolog Samuel Sterns, Kapetan Amerika shvati da je na tragu urote koja će ga brzo dovesti u sukob sa samim američkim predsjednikom jer se on također pretvara u čudovište.

Samuel Sterns kao Elon Musk

Naslovljen prema klasičnom znanstvenofantastičnom romanu 'Vrli novi svijet' iz 1932. godine, čiji je autor britanski književnik Aldous Huxley konstruirao distopijski svijet sutrašnjice u kojem je totalitarizam uspostavljen zahvaljujući bezgraničnoj ugodi i - kontroli stanovnika, novi nastavak serijala o Kapetanu Americi nema takve filozofske i analitičke ambicije. Dapače, u konačnici djeluje poprilično pravocrtno, ali namjerno ili ne, i poprilično subverzivno kada je riječ o manipulacijama u visokoj politici. Prva polovica filma tako je svojevrstan politički znanstvenofantastični spektakl, pri čemu je jasno da je novi američki predsjednik sve samo ne najbolje rješenje za zemlju. Iako je film pripreman prije prošlogodišnjih američkih predsjedničkih izbora, koji su mogli završiti i drukčijim ishodom, njegov se dolazak u svjetska kina poklopio s onim što Trump gotovo svakodnevno promovira u unutarnjoj i vanjskoj politici: krajnju odlučnost u provedbi svojih namjera, neosjetljivost na interese drugih aktera u političkoj sferi te samoživost čije su granice određene isključivo njemu sličnim pojedincima što u politici, što u gospodarstvu. Takav je i filmski predsjednik Ross, također novak u politici, s tom razlikom što je došao u Bijelu kuću iz vojske, a njegov stvarni ekvivalent iz nekretninskog i medijskog biznisa. Usto, Trumpa, ma koliko se to održalo, i tijekom kampanje i nakon pobjede određuje njegov čvrst odnos s najbogatijim čovjekom na svijetu, tehnološkim mogulom Elonom Muskom, a u filmu je taj odnos opisan kroz Rossovu povezanost s genijalnim znanstvenikom Sternsom jer mu je, doslovce, izračunao vjerojatnost svih postupaka koji su ga i doveli do Ovalnog ureda.

Crveni Hulk razara Washington

Ove efektne paralele uvelike dinamiziraju radnju prvog dijela novog 'Kapetana Amerike', u kojem američki predsjednik ni na koji način ne dolazi u sukob sa zemljama za koje bi se to očekivalo - Rusijom i Kinom - nego sa saveznicima. Za njega su Francuska, kao predstavnica Europske unije, i osobito Japan, kao simbol gospodarskog suparnika, pravi neprijatelji u postizanju onoga što želi - nadzora nad adamantijem kao katalizatora razvoja - te čelni čovjek SAD-a djeluje kao lik iz kakve političke računalne igre, posebice kada se u završnici počne pretvarati u Crvenog Hulka i razarati ne samo Bijelu kuću, nego i cijeli Washington. Možda ekipa filma nije namjerno koristila elemente iz kultnoga političkog trilera 'Mandžurijski kandidat' iz 1962. u režiji Johna Frankenheimera, u kojem američki hladnoratovski protivnici pranjem mozga ključnog čovjeka žele promijeniti političku sliku Washingtona, ali lijekovima nadzirani predsjednik SAD-a mutne prošlosti u ovogodišnjem 'Kapetanu Americi' ne djeluje samo kao znanstvena fantastika, nego i kao metafora. Stoga je šteta da ostali dijelovi priče i njezine izvedbe nisu barem donekle intrigantni kao ovaj metapolitički. Očito prebacivanje uloge Kapetana Amerike s Rogersa, kojega je izvrsno tumačio Evans utjelovivši istodobno klasičnog junaka i svevremenog superjunaka, na Wilsona u izvedbi Mackieja, čije su moći posljedica tehnologije, a ne (znanstvene) fantastike, nije prošlo na očekivan način. Posrijedi su posve različiti likovi pod istim imenom, a ni sam Mackie, koliko god bio uvjerljiv u sporednim ulogama te u onima naglašeno komičarskim, nema karizmu kojom bi opravdao status superjunaka. K tome, film ništa ne govori o njegovu privatnom životu, dvojbama i nadama, što bi ga svakako učinilo plastičnijim u kontekstu razvoja lika, ali i nastavka serijala.

S druge strane, Harrisonu Fordu, koji se pojavljuje u jednoj od svojih rijetkih uloga ambivalentnog lika tumačeći predsjednika Rossa, karizme ne nedostaje. No i on se nekako muči tražeći pravi ton kojim bi naglasio karakter po svemu najkompleksnijeg lika. Ovaj manjak dimenzija u karakterizaciji film nadoknađuje spektakularnim akcijskim prizorima, poput onih u Indijskom oceanu i američkoj metropoli, ali u je završnici nedostatak pravih emocija i motiva zaljuljao još jedan Marvelov projekt nakon 'Osvetnika' iz 2019. Što će učiniti stvarni 'osvetnik' u Bijeloj kući, stoga djeluje puno zanimljivije od ovog filma.