Nema dvojbe da je Muzej Apoksiomena, u koji su Grad Mali Lošinj i država u omjeru pola - pola uložili 25 milijuna kuna, zaista jedinstven i da donosi nesvakidašnju priču o grčkom sportašu, koja utječe na sva osjetila. Nedvojbeno je i to da su riječki arhitekti Saša Randić i Idis Turato te dizajnerica Vanja Ilić, napravili veličanstven projekt. To potvrđuje, između ostaloga, podatak da je magazin Architectural Digest uvrstio Muzej Apoksiomena na listu sedam nekonvencionalnih muzeja koje karakterizira inovativna arhitektura. Također je dobro zamišljeno da Muzej postane svojevrsni generator promjene, koji će pomoći u mijenjanju imidža otoka te ga pretvoriti u nezaobilaznu i vrlo posjećenu kulturnu destinaciju.

No čini se da te lijepe ideje još nisu u potpunosti zaživjele u praksi. U sljedećim godinama tek predstoji rad na stvaranju novog kulturnog brenda temeljenog na Apoksiomenu i antičkoj baštini, koji bi smjestio Mali Lošinj na mapu kulturnog turizma i time pokazao razne mogućnosti održivog razvoja i na području kulture.

Premda je bivša ravnateljica uoči otvaranja entuzijastično najavljivala da će Muzej Apoksiomena za vrijeme sezone raditi svakim danom od 9 do 22 sata, raspored je promijenjen. Iako je sezona u punom jeku, Muzej radi dvokratno (od 9 do 13, te od 18 do 22), nužna je prethodna najava posjeta, a ponedjeljkom je zatvoren, što je ujedno i njegova najveća slabost. Unatoč tome, Muzej je od otvaranja 30. travnja, dakle, prije nešto više od tri mjeseca, posjetilo nešto više od 13 tisuća ljudi, što je po mišljenju v.d. ravnateljice Andreje Blažević velika brojka i služi na čast zaposlenicima. Međutim, mnogi turisti kritiziraju takvo radno vrijeme u top sezoni, što se može vidjeti i na njihovoj web stranici, smatrajući da Muzej takvom politikom gubi ne samo financijski, nego i na ugledu.

Objašnjavajući takvo radno vrijeme, v.d. ravnateljice Andrea Blažević je istaknula da su raspored radili na temelju posjećenosti u svibnju i lipnju, a kako zbog specifične koncepcije Muzeja nisu moguća individualna, nego samo grupna razgledavanja, odlučeno je da ture od 20-ak posjetitelja idu svakih pola sata. Po njenom mišljenju problem je i u manjku zaposlenika - u Muzeju radi 'samo' šestero ljudi, a trenutačno ne postoje mogućnosti za nova zapošljavanja. 'No izlazimo u susret posebnim zahtjevima', ističe v.d. ravnateljice, dodajući da je njihova popunjenost gotovo 90 posto, što je odlično s obzirom na specifičnu koncepciju Muzeja.

Premda za sada ne postoje podaci o tome dolaze li turisti u Mali Lošinj samo zbog Apoksiomena, kaže, dojmovi svih posjetitelja su odlični i još nitko nije izašao razočaran, što potvrđuju i njihove izjave u Knjizi dojmova. Po njenoj ocjeni, suradnja s lokalnom zajednicom na zavidnoj je razini - iznajmljivači svojim gostima preporučuju posjet Muzeju, a promidžba Muzeja u hotelima lošinjskog područja sjajno funkcionira i broj posjetitelja iz hotelskih objekata svakim danom sve je veći. Malološinjani su jako ponosni, kaže, što imaju tako starog i slavnog susjeda.

Po mišljenju v.d. ravnateljice, u cijeloj priči oko Muzeja Apoksiomena, osim ljepote i jedinstvenosti antičke brončane skulpture, poznate i cijenjene u svjetskim razmjerima, iznimno važan je i faktor različitosti, koji se temelji na konceptu 'jedan muzej za jednu skulpturu' što je jedinstveno na Mediteranu.

'Zato Muzej s Apoksiomenom kao spomenikom nulte kategorije, koji kao ambasador povijesnih događaja iz vremena rimske dominacije nad čitavim prostorom Sredozemlja svjedoči i o starijoj, grčkoj kulturi i umjetnosti, ima veliki potencijal i može postati ključni faktor u razvoju kulturne ponude otoka Lošinja, koji je moguće koristiti u svako godišnje doba i koji bi lokalnoj zajednici u budućnosti mogao donijeti status cjelogodišnje turističke destinacije', ističe v.d. ravnateljice Andrea Blažević.

Što se tiče izgradnje identiteta i novog imidža Malog Lošinja, u Muzeju planiraju od jeseni ili iduće sezone organizirati razne radionice za najmlađe te druge atraktivne sadržaje i aktivnosti u kojima bi se povezala antička baština i suvremeni život. 'Sada nam je bilo najvažnije otvoriti Muzej', ističe. Također, u suradnji s Gradom i Turističkom zajednicom osmišljavaju se proizvodi, 'koji svojim funkcionalnim i idejnim atributima te direktnim i indirektnim porukama komuniciraju željene vrijednosti atlete, ali i stila života antičkog doba'.

'Ti proizvodi su rezultat privatnih inicijativa lokalnog stanovništva, OPG-ova i udruga, imaju uporabnu vrijednost, a trebali bi služiti kao baza inter-destinacijskog marketinga i umreženosti različitih struktura gospodarstva. Svaki taj proizvod ili usluga predstavlja ključan segment u konceptu razvoju novog turističkog proizvoda Lošinja - kulturnog turizma. Osim toga, svaki je proizvod 'iz domaće radinost' čime se upotpunjava posjetiteljev doživljaj destinacije i bolje razumijevanje lokalnih prilika', naglašava v.d. ravnateljice Andrea Blažević.

Usto, Turistička zajednica Grada Malog Lošinja u svojoj ponudi ima kulturne ture inspirirane antikom i druga događanja poput radionica na temu Apoksiomena i antike s idejom da posjetitelje Muzeja, ali i svoje sugrađane, upoznaju s kulturnom baštinom i antičkim naslijeđem otoka. Primjerice, u sklopu 10. fešte lošinjske kuhinje, ugostitelji su ponudili domaće specijalitete na temu Apoksiomenove antičke kuhinje. Kreiran je i tematski katalog 'Apoksiomen na otoku vitalnosti’, u čijoj je izradi sudjelovalo 20-ak stručnjaka. Katalog sadrži, osim podataka o Apoksiomenu i njegovoj važnosti, i informacije o povijesti arhipelaga i popis tzv. destinacijskih proizvoda na temu antike i Apoksiomena, kao što su maslinovo ulje i prirodni mirisni čajevi, te prijedlozi Apoksiomenove antičke kuhinje. Tako se iz kataloga može saznati da je Apoksiomen rekonstruiran od čak 234 ulomaka i da je najvjernija slika prototipa, premda u svijetu postoji čak osam njegovih inačica, da se cresko-lošinjsko otočje u antičko doba zvalo Apsyrtides prema imenu grčkog junaka Apssirta, jednog od protagonista mitološke priče o Argonautima, i da je Osor još u antici bilo kozmopolitsko središte. To je i bila ideja kataloga – da se turisti i lokalci upoznaju s lokalnim povijesnim vrijednostima i da se potaknu na aktivno uključivanje u promociju Apoksiomena i Lošinja.

'Sve te aktivnosti, potaknute novootvorenim Muzejom i njegovim jedinim eksponatom, trebale bi nadopuniti lošinjsku priču o otoku vitalnosti i zdravlja koju Turistička zajednica promovira već godinama', poručuje te zaključuje da se spajanjem povijesti i suvremenih turističkih trendova Mali Lošinj promovira kao destinacija koja i danas njeguje brojne vrijednosti, koje su bile njegovane i u antici.

No pitanje je može li Muzej Apoksiomena s obzirom na brojčano limitirane ture i neobičnu radnu politiku dostići zacrtani marketinški plan Turističke zajednice Grada Mali Lošinj od sto tisuća posjetitelja godišnje? Naime, ako se poigramo brojkama ispada da Muzej zbog 8-satnog radnog vremena i tura od 20-ak posjetitelja, koje traju gotovo sat vremena, može dnevno prihvatiti od 160 do maksimalno 240 ljudi i to u slučaju da zaista kreću svakih pola sata. To mjesečno iznosi od 4160 do 6240 posjetitelja, a godišnje od 50 do maksimalno 70 tisuća posjetitelja što još nije ni blizu cilja.

Također, pitanje je hoće li povezivanje antičke grčke skulpture s antičkim Rimom kao što je bio slučaj s najavljivanim, priređenima Apoksiomenu u čast i slavu, kao što su 'Rimska škola mačevanja' i 'Rimske tradicionalne igre', izazvati nedoumice ili će još više zaintrigirati posjetitelje? U svakom slučaju, cijelom Malom Lošinju tek predstoji ostvarenje ambicioznog plana. A u taj plan svakako se uklapa i namjera Muzeja da se poveže s Kunsthistorisches Museumom u Beču gdje se čuva jedna od Apoksiomenovih inačica - brončani kip pronađen u Efezu.