Na prezentaiciji postavke pod nazivom 'Carski darovi', za dopisnike stranih medija u Beogradu koju su organizovali Ministarstvo kulture Srbije i Muzej istorije Jugoslavije, predstavljanjem je izbor poklona u zavisnosti od prilike, interesovanja, ukusa i statusa osobe kojoj je namenjen i samog čina predaje, do dokumentacije koja prati dar i kasnijeg čuvanja darovanih predmeta još jednom istaknuta uloga Tita i Jugoslavije u svijetu u to vrijeme.

Titu su poklone neprocjenjive povijesne i umjetničke vrijednosti darivali britanska kraljica Elizabeta Druga, iranski šah Reza Pahlavi, grčki kralj Pavle, kambodžanski princ Norodom Sihanuk, etiopski car Hajle Selasije, ali i brojni drugi.

Tito je epitet svjetskog državnika potvrđivao vodeći brigu o svakom detalju kada je na darove uzvraćao darovima izdvajajući poklone državi od onih namjenjenih državnicima i njihovim suprugama.

Jedan od autora izložbe Momo Cvijović u razgovoru za Anadoliju je objasnio da je ideja izložbe bila da se predstave darodavci i da je na početku zaključeno da su to, u umjetničkom, istorijskom i materijalnom smislu najvredniji eksponati u Muzeju istorije Jugoslavije koje nije bilo lako izdvojiti.

Kako objašnjava, izdvojili su samo poklone 'krunisanih glava', kraljeva, careva, prinčeva i jednog šeiha koji su Titu uručili darove u periodu od 1954. godine, kada je doživotni predsjednik Jugoslavije prvi put primio poklon od grčkog kralja Pavla Prvog, pa do 1979. godine kada kada je Titu kuvajstki šeik uručio srebrnu maketu jedrenjaka.

Zbirci pripadaju arheološki predmeti, fotografije, kao i nakit i odlikovanja. Među 68 izloženih eksponata oni iz Azije i Afrike se izdvajaju sa simbolikom historije i nacionanog, dok su evropski pokloni primjerci savremene umjetnosti.

Najstariji predmet u zbirci je 'brončani korintski šljem' star oko 2.600 godina, iz perioda početkom 6., odnosno krajem 7. vijeka prije naše ere, poklon grčkog kralja Pavla Prvog.

Među poklonjenim predmetima nalaze se i oni s upotrebnom vrijednošću, kutije za nakit, tabakere, kutije za cigare izuzetne vrijednosti urađene od zlata srebra i dragog kamenja.

'Najveći broj predmeta koje je Tito dobio su oni sa kojima se najviše susretao. Najviše susreta ostvario je sa etiopskim carem Hajlijem Selasijem. Od 1955. pa dok nije otišao sa vlasti devet puta se sureo sa Titom' podsjeća Cvijović i dodaje da je Selasije najviše poklanjao zlatne predmete i da je poznato da je pri svom dvoru imao carsku radionicu i carske draguljare.

Cvijović, na opasku da se Titu pripisuje da je bio diktator, objašnjava da je za svaki poklon uredno bio propisan protokol i da se svaki poklon sa podacima o njegovoj vrijednosti uredno zavodio.

'Da nije bilo tog protokola mi bismo jako malo znali o tim predmetima. Od kako je osnovan Kabinet predsjednika Republike 1953. godine nevjerovatno koliko je pedantno i savršeno vođena ta dokumentacija, tako da mi imamo apsolutno sve podatke o poklonima koje je Tito dobio i nalaze se kod nas u muzeju', navodi kustos izložbe.

Kako izdvaja, Tito je darivao 4.379 stranaca i poklonio negdje oko 20 tisuća predmeta.

'Tito je obožavao drveće. Protokoli kao jako složena institucija obično mjesecima prije posjeta, raspituju se preko ambasada što će se kojemu državniku pokloniti, sukladno njihovim interesima. Tako kada je 1968. dolazio Princ Charles, koji je impresioniram maketama jedrenjaka, protokol predložio maketu dubrovačkog jedrenjaka iz 17. stoljeća, što je Tito prihvatio', objasnio je Cvijović.

Zanimljvo je da je Tito, prilikom posjete astronauta Armstronga, Aldrina i Collinsa koji su sletjeli na Mjesec u srpnju 1969. a i prilikom posjete Beogradu u studenom iste godine donijeli kamen s Mjeseca, napravio izuzetak pa je pored državnog odlikovanja, astronautima poklonio zlatne tabakere tako što je Amstrongova težila 133 grama, Aldrinova 132, a Collinsova 131 gram zlata.

Bivši predsjednik SAD-a Richard Nixon je također Titu donio kamen s Mjeseca ali i zastavu Jugoslavije koja je nošena na Mjesec.

Poznati jugoslovenski kustos i dokumetarist Cvijović koji već trideset godina radi u Memorijalnom centru Josip Broz Tito, posebno izdvaja događaj u kome je Tito 1961. godine, posebnu pažnju posvetio porodici premijera Turske Adnana Menderesa i njegovoj supruzi Fatmi Berin.

Kada je, nakon smrti Adnana Menderesa, došlo do konfiskacije njegove imovine među kojom i one koju je dobio u svojstvudržavnika Tito je odgovorio na pismo Fatme Berin.

'Ovdje smo u našoj arhivi našli jedno pismo koje je poslala kabinetu, odnosno predsedniku Titu, u kojem traži da joj Tito odgovori koji su pokloni prilikom njegove posjete Turskoj, bili državni, a koji privatni njoj i njenom suprugu. Tito je u tom džentlmenskom stilu odgovorio da su dvije skulpture koje je poklonio Menderesu, jedna od Augustinčića druga od Kršenića, da je to njegov poklon državi, a da je zlatna tabakera za Menderesa, a narukvica, odnosno ogrlica poklon za nju', objasnio je Cvijović.

'Nažalost ne znamo kako se ta priča završila na sudu u Turskoj', dodao je.

O bogatoj državničkoj aktivnosti Josipa Broza Tita najbolje govore podaci da se, u dugom periodu vladanja susreo s oko 350 predsjednika država i vlada, bio gost u 169 državnih posjeta i boravio u 73 zemlje svijeta.

Kako se izdvaja među izloženim predmetima najviše je poklona kambodžanskog princa Norodoma Sihanuka s kojim se Tito najčešće susretao: fragment hrama iz Angkor Toma, nekadašnje prestolnice kraljevine Kmera koji je čuvan u muzeju prije nego što je poklonjen Titu; srebrni servis za čaj ukrašen likovima legendarnog bića Garude (koje je po hinduskoj mitologiji nosilac boga Višnua), a posebno atraktivna je maketa carske kočije, dvokolice, izrađena od metala i drveta.

Grčki kralj Pavle I i kraljica Frederika, poklonili su Titu zlatne replike pehara sa Krita iz 15. stoljeća p.n.e., a avganistanski kralj Mohamed Zahir, statuu Bude. Jedinstven je poklon cara Hajla Selasija Titu, povodom Prve konferencije nesvrstanih u Beogradu, 1961. godine – pribor za pisanje koji u stvari predstavlja maketu carskog prijestola.

Engleska kraljica Elizabeta Druga, Titu i njegovoj supruzi poklonila je desetak parova papagaja i uz dar poslala posebnog ambasadora i detaljna uputstva o izradi specijalnog kaveza na otoku Vanga, kao i o navikama i parenju papagaja i slično.

Poseban segment izložbe čine odlikovanja kojim su sve predstavljene zemlje odlikovale Tita za djela učinjena u ratu i miru.

Izložba će biti otvorena do 25. kolovoza.