Prvu tribinu pod nazivom 'Manipuliranje granicama konzervatorske zaštite' prije tjedan dana održalo je Društvo prijatelja kulturne baštine Split. Tema druge tribine bio je projekt gradnje na bedemu Contarini koji ozbiljno ugrožava status Splita kao grada pod zaštitom UNESCO-a. O tom problemu građanima je govorio Boran Vrandečić iz Građanske inicijative Splita (GIST), davši dulji uvod u kronologiju kontroverznog slučaja koji traje već desetak godina te definiravši sadašnje stanje i status.

Vrandečić je naglasio da su se na tom slučaju zapravo razotkrile sve slabosti splitskog urbanističkog planiranja i lošeg konzervatorskog sustava zaštite kulturnih dobara. U slučaju Contarini mogu se pratiti još od početnog spornog Projekta aktiviranja prostornih resursa jezgre u funkciji njene obnove, koji je otvorio prostor interpolacijama u povijesnoj jezgri. Problemi su i nepostojanje konzervatorskih podloga, nepoštovanje zakonskih odredbi u procesu dobivanja lokacijske dozvole za projekt Contarini i preizgrađenost planiranog projekta. Građani su najburnije reagirali na otvoreno nasrtanje na pješačku zonu.

Projektom je predviđen promet u dijelu pješačke zone unutar prostora pod zaštitom UNESCO-a, a kao novi detalj još se jučer doznalo da bi se zbog sigurnosnih kriterija pristupa, primjerice vatrogascima, još jedan dio pješačke zone na nathodniku pretvorio u prometnicu. Činjenica da je ispod nathodnika ukopana željeznica u ovom je slučaju sretna okolnost, jer HŽ, sukladno sigurnosnim kriterijima koji ne dopuštaju gradnju najmanje 15 metara od prometnice, nije dao dopuštenje za izdavanje lokacijske dozvole. To je zapravo razlog zašto je projekt u mirovanju, a lokacijska dozvola je predmet na Upravnom sudu RH. Poseban problem je podjela projekta ukupne veličine 15 tisuća metara četvornih na fazu A i fazu B, prema kojoj bi se prvo izgradio objekt faze B sa stanovima, garažom i poslovnim prostorima, a tek onda faza A veličine 3.500 metara četvornih, od kojih je za javne sadržaje predviđeno tek 666 metara četvornih.

Na velike nedostatke u sustavu izdavanja dozvola ukazao je drugi predavač, inženjer Mario Rovan. Mada je on inženjer strojarstva, Rovan je održao iznimno zanimljivo izlaganje o metodologiji i organizacijskoj shemi takvih projekata te ukazao na greške u sustavu kojima se preskaču cijele faze u procesu izdavanja lokacijske dozvole u cilju ubrzanja procedure, pa tako u ovom slučaju na kraju odlučuje Upravni sud, a ne Ministarstvo kulture ili lokalne institucije.

U uvodu predavanja bila je i projekcija zanatski solidnog dokumentarnog filma u produkciji GIST-a o bedemu Contarini i važnosti projekta gradnje bedema i bastiona u 17. stoljeću. Na kraju izlaganja Vrandečić je naglasio da je baš ovaj slučaj školski primjer zašto treba sve vratiti na početak i zbog čega je neophodno donošenje plana upravljanja koji bi trebao uspostaviti jasne kriterije. Opet je na tribini u raspravi pažnja usmjerena na Konzervatorski zavod u Splitu i netransparentnost rada te institucije. Doznali smo i da je na njenu adresu još 24. listopada stiglo mišljenje UNESCO-a o projektu Contarini, ali nitko izvan te institucije još ne zna što zapravo u njemu piše, pa se nameće logično pitanje kriju li nešto konzervatori.

Odlična posjećenost tribine opet je pokazala koliki interes vlada za tu temu, a potencijal splitske civilne scene već prepoznaju i lokalni političari, pa već dulje vrijeme rad udruga i Povjerenstva aktivno prate i podupiru dogradonačelnica Anđelka Visković i SDP-ov kandidat za gradonačelnika Ivo Baldasar. U tom smislu civilna scena u Splitu ima šanse i slučaj Contarini ne bi trebao ni smio postati splitski 'slučaj Varšavska'.