Najnoviji, osmi svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu autora Zlatka Kauzlarića Atača naziva 'Judita' svečano je predstavljen u subotu u HNK, povodom obilježavanja godine Marka Marulića, autora tog prvog epa napisanog na hrvatskom jeziku
'Koncipirao sam ga stripovski. Marulić u centru naslikan je po uzoru na Meštrovićevu skulpturu u Splitu. Naslikani su Judita i Holoferno, zatim Turci kojima su Split i Šibenik u doba kad je ep nastao bili okruženi, kao i naslovna stranica epa', kazao je slikar Kauzlarić Atač prilikom prezentacije svoga plakata, koji je prvi put upotrijebljen dan ranije na premijeri istoimene opere.
S desne se strane zastora nalaze motivi rata, ali i neki povijesni dokumenti, kao što je Baščanska ploča. Kauzlarić Atač kazao je da je na glagoljici napisao "darovala Podravka", čime je završio prezentaciju plakata.
HNK je sa sedam oslikanih i jednim željeznim zastorom na razini sa svjetskim kazališnim kućama, kazao je Zlatko Blažeković, direktor Istraživačkog centra za glazbenu ikonografiju pri njujorškom City Universityju, koji je održao predavanje o zastorima u svjetskim kazalištima.
"Nitko nema toliko mnogo zastora kao HNK. Ova je kuća jedinstvena po broju zastora", istaknuo je, dodavši da je šteta da publika rijetko ima priliku vidjeti ih.
vezane vijesti
Zastori, koji se u HNK čuvaju ispod pozornice, predstavljeni su publici. Prvi je zastor, 'Hrvatski preporod', 1895. izradio slikar Vlaho Bukovac. Željezni zastor je po ideji Kamila Tompe i Frana Šimunovića izradio Vladimir Pintarić. Šimunović je ujedno i autor zastora 'Titov naprijed', inspiriran pjesmom Vladimira Nazora.
Krsto Hegedušić naslikao je zastor 'Anno Domini 1573' s temom seljačke bune, nakon obnove kazališa 1969. Rudolf Labaš naslikao je zastor 'Četiri godišnja doba' 1994. po predlošku slikara naive Ivana Lackovića Croate i njegove slike 'Drveće umire uspravno' iz 1982.
Ivan Lovrenčić naslikao je zastor 'Đavo u selu' 1997. u povodu šezdesete godišnjice izvođenja istoimenog baleta Frana Lhotke. Vasilije Jordan autor je zastora 'Harmica' postavljenog 1999.
Zastori su danas većinom jednobojni, no u povijesti su bili 'vrlo dekorativni', objasnio je Blažeković. 'Različite su tradicije zastora u različitim zemljama. Oni odražavaju mnoge elemente, nacionalizam sredine, kreiraju nacionalni identitet', kazao je, te je na Powerpoint prezentaciji prikazao zastore svjetskih i hrvatskih kazališta, od kojih mnogi više ne postoje.
