Napustio nas je Ante Jelaska, kazališni redatelj, komediograf i publicist, čovjek visokih etičkih principa kojih se nepokolebljivo držao čitavog svog života. Do samog je kraja bio uvjereni antifašist, beskompromisno i hrabro se zalažući za svoja uvjerenja.

Kada je prije dvije godine na sceni svog Hrvatskog narodnog kazališta Split primao nagradu Grada za životno djelo, Ante Jelaska je svoj umjetnički ali i životni kredo sažeo ovim riječima: 'Utjehu sam tražio ne u fragmentima teatra koji juri za novcem, slavom ili politikom već teatrom koji istražuje, koji okuplja i kojemu se vjeruje, koji je stvaran i koji najavljuje promjene'.

O tome koliko je dubok trag ostavio u našem kazalištu dovoljno govori popis od čak 74 predstava, mahom dramskih, koje je kao redatelj postavio u splitskoj nacionalnoj kazališnoj kući.

Rođen u Splitu 20. srpnja 1925. u gimnaziji u rodnom gradu maturirao je 1943. a diplomirao 1950. pri Zemaljskoj glumačkoj školi u Zagrebu. Nakon angažmana u zadarskom i šibenskom kazalištu u kojima radi kao tajnik, od 1952. pa sve do umirovljenja 1988. radi u Narodnom kazalištu u Splitu, poslije HNK Split. U matičnom se kazalištu predstavlja 1952. kao dramski pisac komedijom Daje na kišu, a potom i groteskom Konkurencija koju sam režira 1953. Veliku popularnost postigle su obje komedije koje su bavile sudbinama običnih, svakidašnjih ljudi koji su govorili domaćim dijalektom.

Kao redatelj debitira 1952. režijom drame Osuđenici Ervina Šinka. Brešanovu Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja postavlja dvaput, 1973. i 1988., kao i Ogrizovićevu Hasanaginicu (1954. i 1960.) Zaslužan je za popularizaciju Goldonijevih djelâ u Splitu i Dalmaciji postavama komedija Ribarske svađe (1954), Lažac (1966), Mirandolina (1967) i Pjaceta (1972). Bez ikakve sumnje najveću popularnost kod publike imale su njegove režije Tijardovićevih opereta Spli’ski akvarel (1953) i Mala Floramye (1976), kao i tekstova Marka Uvodića Splićanina koje je u tri navrata režirao i dramatizirao: Libar Marka Uvodića Splićanina (1968), Drugi libar Marka Uvodića Splićanina (1970) i Mali libar Marka Uvodića Splićanina (1971). Posebno ga je odlikovao smisao za lokalni kolorit, često koristeći dijalekt Splita i Dalmacije kao komično sredstvo, sklonost kazališnom eksperimentu i scenskim iznenađenjima. U izuzetno dugom popisu predstava koje je kao redatelj postaljao na scenu ističu se ona istaknutih hrvatskih (kao što su M. Begović, M. Krleža, M. Matković, M. Smoje), i svjetskih autora (primjerice U. Betti, J. Giraudoux, L. Pirandello, W. Shakespeare).

Objavljivao je kazališne kritike, osvrte, eseje, redateljske bilješke i eseje u splitskom dnevnom listu Slobodna Dalmacija, urednik čijeg je humorističkog priloga Pomet, pod pseudonimom Zenzo, jedno vrijeme bio.

Njegovo kazalište, HNK Split mu je 1993., u povodu 100-e obljetnice kazališne zgrade, dodijelilo priznanje za trajan umjetnički prinos kazalištu, a njegov Split 2019. nagradu za životno dijelo.

(Izvori: arhiva HNK Split, Hrvatski biografski leksikon)

Ante Jelaska: 'Ne mogu kao živi svjedok, koji je dvije godine robijao u Italiji i bio ranjen u partizanima, sada prolaziti mirno kraj spomenika na Pjaci na kojemu je zanijekana antifašistička borba!'

Godine 2015., Ante Jelaska je flomasterom na spomenik na Narodnom trgu, uz najvažnije događaje u gradskoj povijesti, dopisao datum kada je 1944. Split bio oslobođen od fašističke okupacije.

Intervenirala je i policija koja je legitimirala redatelja. Jelaska je Dalmatinskom portalu kasnije obrazložio kako je tim činom želio apelirati da se taj datum upiše pored već uklesane 305. godine kada je car Dioklecijan ušao u svoju palaču, 640. kada su stanovnici porušene Salone naselili Split, 1240. i donošenja prvog gradskog statuta, 1882. i pobjede 'narodnjaka' te 1991. kada je Hrvatska postala samostalna i suverena država.

'Rekao sam policiji: Ja pišem po svojem spomeniku, našem spomeniku, vama to smeta, a čitav grad je godinama pun klempavih ušesa koje se grle s križem i to nikome ne smeta', rekao je Jelaska nakon tog čina za Dalmatinski portal, dodajući kako ne može kao živi svjedok, koji je dvije godine robijao u Italiji i bio ranjen u partizanima, sada prolaziti mirno kraj spomenika na Pjaci na kojemu je zanijekana antifašistička borba.

U lipnju 2019. godine, Ante Jelaska dao je veliki intervju za tportal u kojemu je govorio o svom životu, ratnim zbivanjima, Prvom splitskom odredu, komunizmu i antifašizmu te svojoj kazališnoj djelatnosti. Intervju je dostupan na ovoj poveznici.