Upravni odbor Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) imenovao je povjesničara filma Daniela Rafaelića vršiteljem dužnosti ravnatelja HAVC-a, nakon što je Upravni odbor te institucije na njegov zahtjev razriješio dosadašnjeg ravnatelja Hrvoja Hribara. Riječ je o povjesničaru mlađe generacije, dobrom poznavatelju filma, televizijskom licu i bliskom suradniku književnice Milane Vuković Runjić te autoru kapitalnog djela o kinematografiji u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
Bruno Kragić (predsjednik), Jadranka Hrga (članica), Ivan Kujundžić (član), Igor Starčević (član) na sjednici Upravnog odbora HAVC-a održanoj 16. veljače 2017. godine vršiteljem dužnosti ravnatelja imenovali su Daniela Rafaelića, a prijedlog je prihvaćen jednoglasno. Sjednici zbog bolesti nije nazočila članica Upravnog odbora Gabrijela Krmpotić Kos. S obzirom da na mjesto vršitelja dužnosti ravnatelja nije imenovan netko 'iz kuće', moguće je da Daniel Rafaelić nakon ove privremene dobije i konačnu funkciju novog ravnatelja HAVC-a.
Tko su ljudi koji su blagoslovili odlazak Hrvoja Hribara
Široj javnosti Daniel Rafaelić poznat je kao filmski kritičar koji objavljuje u tjedniku Globus i zajedno s književnicom Milanom Vuković Runjić vodi i uređuje televizijsku emisiju Mali noćni razgovori, u kojoj njih dvoje pretresaju aktualne političke, kulturne i društvene događaje, a o emisiji je nedavno pisala tportalova televizijska kritičarka Zrinka Pavlić: 'Mali noćni razgovori' - 'Peti dan' za siromašne.
vezane vijesti
S Milanom Vuković Runjić, inače političkom podupirateljicom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a na prošlim izborima i jednom od kandidatkinja za ministricu kulture, Rafaelić intenzivno surađuje i na drugim projektima, pa su tako zajedno održavali cikluse javnih predavanja. Među njima i prošlog proljeća u Klovićevim dvorima na teme od starog Zagreba do Shakespearea, a Rafaelić često predaje i na temu starog Egipta. Zanimljivo je da im je na predavanjima u gornjogradskoj galeriji gošća bila predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović koja se pridružila čitanju.
Krajem prošle godine Rafaelić je gostovao u emisiji Pressing na N1 televiziji, a komentirajući bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića istaknuo je da mu njegov mandat nije problematičan, a pravog krivca za probleme u hrvatskoj kulturi označio je u Tomislavu Karamarku. 'On je bio najveća štetočina hrvatske kulture. On je sjedio u Banskim dvorima i pustio da se ovi 'kolju'. Zato mi je drago što on nije na vlasti. Hasanbegović je prije bio povjesničar, imao je doktorat. On nikad nije problem, problem je bio Tomislav Karamarko’, rekao je Rafaelić.
Za također bivšu ministricu kulture Andreu Zlatar Violić nije imao lijepih riječi, a o aktualnoj Nini Obuljen Koržinek Rafaelić rekao je netom po njenom imenovanju: 'Dobila je šansu, vidjet ćemo. Malo je bila prepasivna kada se govorilo o PDV-u na knjigu. Mada ona mora pratiti lanac zapovijedi, ne može biti odmetnik već na prvoj sjednici Vlade’, rekao je Daniel Rafaelić. U tom istom televizijskom nastupu u studenome 2016. Rafaelić je govorio i na temu branitelja i HAVC-a, i tada vrlo eksponiranu u medijima, a na pitanje o tome kakve veze imaju braniteljska populacija i kultura rekao je: ‘Nemojmo to zvati normalnim. Svi povišeni tonovi, vrištanja, razbijanja, to nema što tražiti u kulturi. No, branitelji sigurno imaju pravo glasa. Nažalost je premalo dobrih braniteljskih filmova snimljeno. Nije mi drago kad se kod nas sotonizira bilo koji dio populacije. Branitelji od HAVC-a imaju jednako pravo tražiti filmove o sebi koliko i LGBT organizacije’, rekao je Rafaelić. Daniel Rafaelić rođen je 1977. godine u Makedoniji, a u Zagrebu je na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest te se aktivno bavi istraživanjem povijesti domaćeg i stranog filma, a radio je u Hrvatskoj kinoteci kao filmolog - arhivist, a 2010. godine dobio je nagradu Vjekoslav Majcen Hrvatskog društva filmskih kritičara za doprinos istraživanju hrvatske filmske baštine. U njegovoj biografiji navodi se da je u filmskim arhivima u Beču i Berlinu pronašao izgubljene hrvatske filmove Oktavijana Miletića 'Kroatisaches Baurenleben' (1943.) i 'Agram, die Hauptstadt Kroatiens' (1944).
Godine 2013. objavio je kapitalno istraživačko djelo 'Kinematografija u NDH' pri Nakladi Ljevak, a kako se navodi u opisu te opsežne knjige napisane na više od 300 stranica i bogato opremljene filmskim plakatima, fotografijama i dokumentima iz razdoblja NDH, riječ je o detaljnoj analizi svih filmova i filmskih žurnala proizvedenih u NDH kao i sintezi nekoliko tisuća pronađenih i obrađenih arhivskih dokumenata iz Zagreb, Beograda, Berlina i Rima kojima autor knjige portretira kinematografiju satelitske države čiji se propagandni uzusi doslovno preklapaju s onima nacističke njemačke. Detaljnije o knjizi 'Kinematografija u NDH' pročitajte u prikazu objavljenom na tportalu.
