Metalne stube na Štrosu postavljene kao prijedlog za povezivanje s parkom
Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek
Metalne stube na Štrosu postavljene kao prijedlog za povezivanje s parkom
Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek
POVEZANI STROSS I PARK BELE IV.
Na Gornjem gradu kao umjetnička su intervencija postavljene metalne stube koje povezuju Strossmayerovo šetalište s Parkom Bele IV.
Rad 'Povezivanje - Connecting' djelo je analitičara prostora Saše Šimprage. Ova umjetnička intervencija potaknuta je najavljenom obnovom Strossmayerova šetališta i nastoji skrenuti pažnja na moguća poboljšanja javnog prostora otvaranjem pješačke komunikacije tamo gdje ona trenutno nedostaje.
'Testiranjem ideje premošćivanja zida, intervencija lansira ideju drugačijih odnosa i mogućnosti za grad. Veza koja je sad nevidljiva, na kratko postaje otvorena. U vremenu podizanja zidova jedan se premošćuje', stoji u najavi ove umjetničke intervencije koja izvedena u okviru šireg Šimpragina autorskog programa 'Seminar za hodače' te u suradnji s platformom 1Postozagrad.
Cilj je 'Seminara za hodače' formiranje nove aktivističke grupe koja će paralelno s manje uobičajenim tematskim gradskim šetnjama kroz čitavu 2016., pokretati male i velike inicijative za poboljšanje javnoga prostora, afirmaciju javnih dobara i podizanje kulture prostora.
Saša Šimpraga analitičar je prostora i aktivist, osnivač i voditelj platforme 1Postozagrad i autor knjige 'Zagreb, javni prostor'.
Premošćivanje povijesnog bedema prva je u nizu akcija kojom se zagrebački umjetnici priključuju međunarodnom projektu ACTOPOLIS, transnacionalnom umjetničkom laboratoriju s ciljem pozivanja na djelovanje i suoblikovanje grada.
Projekt povezuje devet kustosa i više od 40 umjetnika iz sedam gradova Jugoistočne Europe, Turske i Njemačke; Atenu, Ankaru/Mardin, Beograd, Bukurešt, Oberhausen, Sarajevo i Zagreb. U zagrebačkoj skupini umjetnika i aktivista sudjeluju Selma Banich, Nikola Bojić, Lightune.G (Bojan Gagić, Miodrag Gladović), Tonka Maleković i Saša Šimpraga, a kustosica je projekta arhitektica Ana Dana Beroš.