U 78. godini od posljedica teške bolesti preminuo je jedan od ponajboljih suvremenih britanskih dramatičara, nobelovac Harold Pinter
Bavio se pisanjem drama, scenarija, pjesništvom, glumom i režiranjem. Autor, među ostalim, drama 'Rođendanska zabava' i 'Izdaja', Nobelovu nagradu za književnost osvojio je 2005. godine. Pinter je tek deseti dramatičar koji je dobio Nobela za književnost.
Napisao je više od trideset kazališnih komada. Uspjeh je postigao tekstom 'Pazikuća' po kojem je snimljen film, a slijede 'Povratak', 'Stara vremena' i 'Prijevara'. Nominaciju za Oskara zaslužio je scenarijem za film 'Ženska francuskog poručnika', adaptiranom prema istoimenom romanu Johna Fowlesa.
Iako domaći čitaoci zasad nisu imali prilike čitati Pintera na hrvatskom jeziku, engleski dramatičar domaćoj javnosti poznat je po svom političkom angažmanu. Osim što je ustrajno kritizirao američku i britansku vanjsku politiku i njihove poteze u Iraku i Afganistanu posljednjih godina, Pinter je poznat po pridruživanju inicijativi 'Oslobodite Miloševića'. Tvrdio je da se ne slaže s onim što je radio Milošević, nazvao ga je divljim i nemilosrdnim, no rekao je da bi naziv 'balkanskog krvnika' bolje pristajao Vojislavu Šešelju nego Miloševiću.
Za vrijeme NATO-ova bombardiranja Jugoslavije Pinter je tvrdio je da se to kosi sa svim propisima međunarodnog prava, a bombardiranje zgrade beogradske televizije nazvao je ubojstvom i rekao da se zbog toga stidi što je Britanac.
Bivši britanski premijer John Major želio ga je odlikovati titulom viteza, no Pinter je to odbio.
