Ogledna izložba oslanja se na tridesetak novonastalih autorskih plakata koji su svojevrsni hommage izabranim dizajnericama, a paralelno se na webu formira arhiv tekstualne i fotografske dokumentacije o ženama u dizajnu.

Izvan okvira izložbe nastavlja se projekt Maše Poljanec i Maje Kolar, koji nastoji osvijetliti sve one autorice koje više nisu vidljive na sceni ili su prisutne tek kao imena na ovicima knjiga, popisima zaposlenika i suradnika dizajnerskih odjela tvrtki, stoji u najavi Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD).

Autorice projekta kažu da su željele na jednom mjestu okupiti informacije o dizajnericama i autoricama koje su svojim djelovanjem utjecale na povijest dizajna u periodu od 1930. nadalje, kako bi se neke od njih izvuklo iz zaborava, a druge spriječilo da potonu u njega. Za tu digitalnu online bazu podataka u nastajanju, realiziranu po principu otvorenog arhiva, podaci su prikupljeni iz više izvora, a zasad je obuhvaćeno razdoblje do 1980. godine.

Namjera im je bila sakupiti što više podataka i napraviti ih lako dostupnima ponajprije dizajnerima i dizajnericama, a na projekt su ih potaknuli, ističu, i osobna znatiželja te potreba da saznaju više o djelovanju kolegica iz prošlosti koje su do sada ostale nezabilježene, tko su bile, kako su djelovale i što od njih mogu naučiti.

Po riječima povjesničarke umjetnosti Ivane Mance, istraživanje projektnog tima otežava manjak društvene svijesti o važnosti arhivskog nasljeđa, povijesna dokumentacija je manjkava ili nepostojeća, a prelaskom iz društveno u privatno vlasništvo te gašenjem proizvodnje zagubili su se arhivi i pismohrane koji bi mogli reći nešto o sudbinama profesionalki koje su u pojedinim tvrkama provele radni vijek.

Kratkim presjekom kroz sadašnje stanje u bazi "Dizajnerice 1930.-1980." ne želi se sugerirati kontinuitet ženske dizajnerske prakse, još manje njezina supstancijalna rodna specifičnost, ustvrdila je Mance u tekstu o izložbi i projektu. Naprotiv, osnovna spoznajna dobit projekta počiva upravo u osvještavanju polovičnosti poznavanja povijesti dizajna u hrvatskom kontekstu u cjelini, u manjkavosti i neprikladnosti postojećih epistemoloških modela povijesne identifikacije dizajna i razumijevanja njegove društvene funkcije, u diskriminatornim posljedicama logike prema kojoj se produkcija vrednuje isključivo ili primarno kroz instituciju autorskoga opusa, dodala je.

Na plakatima je predstavljeno je 28 dizajnerica, Jelena Antolčić, Slava Antoljak, Otti Berger, Rajna Buzić Ljubičić, Blanka Dužanec, Nada Falout, Branka Frangeš Hegedušić, Neli Geiger, Olga Höcker, Milana Hržić, Sanja Iveković, Marija Plavec Jeličić, Marija Kalentić, Jagoda Kaloper, Blaženka Kučinac, Lidija Laforest, Jasenka Mihelčić, Julija Pavelić Glogoški, Dragica Hercigonja Perhač, Ljubica Ratkajec Kočica, Milica Rosenberg, Stella Skopal, Mirjana Šimanović Tavčar, Marta Šribar, Mira Tomičić, Ivana Tomljenović Meller, Greta Turković i Jasna Vuković.

Izložba će biti otvorena do 19. ožujka.