Od samih početaka NEMO prati utjecaj pandemije na muzeje i provodi istraživanja, a za posljednje, provedeno od kraja listopada do kraja studenog, Muzejski dokumentacijski centar je upravo objavio rezultate.

Kako se navodi, Muzeji su zatvoreni već drugi put tijekom provođenja tog istraživanja, bez saznanja o datumu ponovnog otvaranja, a o drugom zatvaranju odlučeno je bez savjetovanja s muzejima unatoč učinkovitim higijenskim protokolima koje su muzeji razvili i primijenili, i to dok u muzejima u Europi nije zabilježen nijedan slučaj prijenosa COVID-19 među posjetiteljima.

Povratak na staro

Čak je 88 posto ispitanih muzeja zabilježilo pad broja posjetitelja, a njih 43 posto bilježi smanjenje broja posjetitelja za pola ili više otkako su se ponovno otvorili nakon prvog lockdowna, što se poklapa s rezultatima iz istraživanja o milijunskim gubicima koje je u ljeto 2020. MDC proveo na najposjećenijim hrvatskim muzejima.

Kao glavni razlozi smanjenog broja posjetitelja u muzejima unatoč ponovnom otvaranju su pad turizma (73 posto, prekid školske godine i posljedični gubitak suradnje s obrazovnim institucijama (64 posto), kao i strah javnosti od potencijalne gužve (54 posto).

Muzeji očekuju da će proći dugotrajno razdoblje dok se broj posjetitelja ne vrati na razinu prije epidemije, a optimistično očekivano razdoblje povratka se proteže od proljeća 2021. do ljeta 2022. godine.

NEMO u svojim preporukama apelira na upravljačka tijela svih razina da nastave s potporama muzejima kako bi se osigurale plaće zaposlenicima, održale najvažnije aktivnosti i uložilo u prilagodbu pandemijskom i nadamo se (uskoro) post-pandemijskom okruženju, napominju iz MDC-a.

Tjedni gubici od tisuću do 100 tisuća eura

Veći muzeji tjedno bilježe gubitke do ili čak više od 100 tisuća eura tjedno, a njih 75 posto između tisuću i 30 tisuća eura tjedno, čak i u vrijeme kad su bili otvoreni za javnost.

Muzeji koji nisu povezani s državnim financiranjem trebali su su pronaći nov način zarade - 50 posto ih je odgovorilo da nisu razmišljali o traženju alternativnih izvora financiranja, a ostatak muzeja je rekao da su pokušali, ali još nisu uspjeli.

"To ne odražava odsutnost potrebe za dodatnim izvorima prihoda, već naprotiv – baš kako je i prikazano u ovom izvješću - muzeji su doživjeli dramatične gubitke prihoda. Rezultati odražavaju nedovoljne kapacitete i resurse u muzejima, a koji su neophodni za traženje novih, inovativnih modela i mogućnosti financiranja", napominje se.

U prilog tome govori i da su se veći muzeji koji raspolažu s više ljudskih i ostalih resursa (njih 50 posto ispitanih) više bavili traženjem alternativnih izvora financiranja od manjih muzeja (39 posto).

NEMO preporučuje upravljačkim tijelima za ovaj segment ulaganje u razvoj vještina i znanja muzeja za pristup i otvaranje novim izvorima financiranja izvan državne potpore, kroz namjenske programe i inicijative.

Gotovo 70 posto muzeja očekuje rezove budžeta u narednim godinama, što će ih dovesti u još veći rizik od nemogućnosti ispunjavanja svojih ključnih zadataka i ostvarenja potencijala u budućnosti.

Resursi preusmjereni u online servise

Čak je 93 posto ispitanih muzeja povećalo, pokrenulo ili preusmjerilo resurse u smjeru razvoja barem jednog online servisa tijekom pandemije.

Najveća povećanja su postovi na društvenim mrežama (za 67 posto i video sadržaji (za 39 posto), dok su među novim uslugama, najčešće su virtualne ture kroz muzeje (29 posto i online programi učenja (27 posto).

Kako se navodi, sveobuhvatna digitalna tranzicija trebala bi uključivati rješavanje razvoja kvalitetne metrike, okvire i metode za praćenje digitalnih aktivnosti i uspjeha, što velik dio muzeja tvrdi da se bori sa ili se ne uklapa u njihovu cjelovitu strategiju.

Tijekom pandemije 66 posto ispitanih muzeja je dobilo hitnu potporu vlade s nacionalne, regionalne ili lokalne razine.

Financijska potpora dodijeljena je uglavnom za nova ulaganja u digitalnu infrastrukturu i / ili digitalne programe (21 posto), za sigurnosne i sanitarne uređaje (15 posto), a djelomične potpore dodijeljene su zbog gubitaka prihoda muzeja (18 posto) kao i za podmirivanje fiksnih troškova (14 posto.

Trideset posto muzeja vjeruje u svoje kapacitete za nošenje s izazovima koje nosi pandemija, no više od 45 posto iskazalo je potrebu za dodatno digitalno opismenjavanje. Traži se i marketinška i financijska stručnost (za osiguravanje prihoda) s 26,6 posto odgovora.

Nakon proljetnog lockdowna kao uspješne strategije pokazale su se online ponude (40.5 posto), reorganizacija protoka informacija i unutarnjih komunikacijskih struktura (28,1 posto) kao i fleksibilnost radnih struktura (27,4 posto).