U Hrvatskoj je 2020. 'nova normalnost' oblikovana kako pandemijom koronavirusa, tako i potresima u Zagrebu, u ožujku, te na Baniji, u prosincu. Na ove nesvakidašnje okolnosti tijekom čitave godine reagirali su brojni domaći umjetnici, a Galerija Galženica u Velikoj Gorici izdvojila je šestero njih, odnosno šest serija njihovih radova koji pokazuju kako je, od ožujka 2020., izgledala i još izgleda naša svakodnevnica. Izlažu ilustratori/ce Tisja Kljaković Braić ('Oni u koroni'), Hana Tintor ('Prve stvari) i Luka Vucić ('Usamljeni divovi') te fotografi Darije Petković ('Otpusno pismo'), Boris Ščitar ('Potres na Baniji') i Miran Šabić ('Okviri'), a izložba se otvara 29. siječnja u 18 sati, u Noći muzeja
'Termin 'nova normalnost' ustalio se u globalnom javnom diskursu, nastojeći pritom definirati društvene promjene uzrokovane pandemijom koronavirusa, nove prakse i načine ponašanja, odnosno nove zakonitosti koje trenutačno definiraju naše živote i našu svakodnevicu. Društvena proizvodnja novih praksi svakodnevice (nošenje zaštitne maske, držanje preporučene fizičke distance, dezinficiranje ruku, predmeta i prostora, rad od kuće, online sastanci i druženja…) uvelike je (re)definirala naš društveni i kulturni habitus na mikro, mezo i makro razini', kaže autorica i kustosica izložbe, povjesničarka umjetnosti Antonia Vodanović.
Ovaj specifičan društveni kontekst, koji je u mnogočemu utjecao na svakodnevicu, dodaje, u Hrvatskoj je poprimio nove razmjere i dimenzije slijedom razornih potresa koji su pogodili Zagreb i okolicu u ožujku, a zatim i područje Petrinje, Siska, Gline i okolnih naselja u prosincu iste godine.
Unutra-van, zdravlje-bolest
'U mnogočemu 2020. godina poprimila je distopijski karakter kakav nismo mogli (ni željeli) zamisliti, osim u filmovima i knjigama distopijske fikcije. Medije su preplavile postapokaliptične slike razrušenih gradova i naselja, uništenih kuća, praznih ulica i trgova, vijesti o brojnim prekinutim životima svedene na hladne statističke izvještaje i brojke, stoga su radovi autora zastupljenih na izložbi na svojevrstan način (auto)refleksija ovih zbivanja', objašnjava Vodanović.
Tu je, recimo, dokumentarna fotografska serija Milana Šabića, 'Okviri', čija su temeljna odrednica prozori i balkoni, 'kao 'međuprostori' između sigurnosti unutarnjeg prostora doma i nesigurnosti vanjskog svijeta'. 'Oni postaju veza između uspostavljene dihotomije na relaciji unutra-van, sigurno-nesigurno, zdravlje-bolest te jedini dodir s vanjskim svijetom za vrijeme lockdowna. Šabić bilježi svakodnevicu građana na balkonima i prozorima koji postaju okviri unutar kojih se odvija život. Na licima ljudi 'zatočenih' u gradskim stambenim zgradama, koji promatraju svijet oko sebe s balkona i prozora, iščitava se čitava lepeza izmiješanih emocija, od straha, sputanosti i neizvjesnosti do tjeskobe', navodi kustosica.
Borba s 'nevidljivim neprijateljem'
Fotografske radove predstavlja i Darije Petković. Njegovo 'Otpusno pismo' svojevrsni je bolnički dnevnik. Autor, naime, bilježi svoj boravak na jedinici intenzivnog liječenja u Klinici za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević', boreći se za vlastiti život s infekcijom Covidom-19 i utjecajem bolesti na pluća.
'Dokument vlastite borbe s 'nevidljivim neprijateljem'. (...) Snimke bolničke hrane, posteljine zamrljane krvlju, rendgenske snimke bolesnih pluća, autoportret s maskom za kisik, podsjetnik su na krhkost života. Borba za vlastiti život u bolničkoj sobi zamijenila je uobičajenu svakodnevicu, odlazak na posao, svakodnevnu rutinu', kaže Vodanović, koja je u izložbu uvrstila i seriju radova fotografa Borisa Ščitara, 'Potres na Baniji', dokumentarno-reportažni prikaz utjecaja razornih potresa u prosincu 2020. na ljude i njihove domove.
'Prikazi dočeka Nove godine u šatoru u Glini za prihvat stradalnika potresa, porušene kuće i naselja, zabrinuta lica građana, majka koja grčevito grli svoju djecu, volonteri koji nose humanitarnu pomoć, stradalnici koji se griju uz vatru na otvorenome, pacijenti i medicinsko osoblje ispred oštećene bolnice u Sisku, samo su djelić zabilježenih zbivanja koja su obilježila konac godine.'
Što rade Oni u koroni?
Među radovima ilustratorica i ilustratora ističu se karikature popularne Tisje Kljaković Braić, 'Oni u koroni'.
'Oni su simpatični bračni par iz Dalmacije, koji je osvojio srca mnogih na društvenim mrežama', podsjeća Vodanović, dodajući kako su duhovite crtice iz njihova svakodnevnog života za vrijeme lockdowna mnogima vraćale osmijeh na lice. 'Kroz humor Oni brode nedaće te ukazuju na važnost optimizma, veselja i zajedništva. Zatočeni u svoja četiri zida, sa svim svojim manama i svakodnevnim rutinama, donose autentičnu i iskrenu priču o međuljudskim odnosima', kaže kustosica.
Tračak optimizma unose i ilustracije Hane Tintor. 'Serija 'Prve stvari' vizualizacija je malih i velikih radosti koje su njeni pratitelji na društvenim mrežama poželjeli učiniti nakon prvog lockdowna, a čije je odgovore ilustrirala. Riječ je o duhovitom, toplom i iskrenom vizualnom podsjetniku da 'poslije svake oluje dolazi sunce'. Šetnja parkom, ležanje na suncu, grljenje dragih nam ljudi, druženje s prijateljima uz roštilj postaju slavljenje svakodnevnog života i okosnica ove serije radova.'
Vizualizacija proživljenog
Ilustracije Luke Vucića 'Usamljeni divovi' odnose se na snažni potres koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka, za vrijeme lockdowna i provođenja prvih epidemioloških mjera u Hrvatskoj. Nastale su kombiniranjem fotografskih prikaza praznih zagrebačkih ulica i drugih javnih prostora te crteža.
'Divovske melankolične figure zabrinutih, ustrašenih, tjeskobnih i uplakanih stanovnika zaposjele su prazne ulice, no nisu divovske samo ljudske figure, već i njihova unutarnja emocionalna stanja. Predimenzionirane figure zdravstvenih djelatnika pored zagrebačke Arene počast su medicinskom osoblju, a prikaz djevojčice u padu posveta prerano ugaslom životu djevojčice poginule u potresu', navodi kustosica izložbe.
Šest serija radova prikazanih na ovoj izložbi, kaže, svojevrsna su kronika vremena u kojem živimo, preslika društvene zbilje, vizualni narativ proživljenog iskustva.
'Njihovu likovnu slojevitost možemo iščitavati ne samo na razini vizualnih medija i aktualnog sociološkog temata, već i na dokumentarno-povijesnoj te etnografsko-antropološkoj razini. One nas podsjećaju na društvenu ulogu pojedinca, na važnost praksi brižnosti, solidarnosti, zajedništva i humanosti. Ostaje nam vjerovati da zajedno možemo izgraditi bolje i prosperitetnije društvo i da svjetlija budućnost (tek) dolazi.'
Izložba će biti otvorena do 19. ožujka.