Michelangelove freske na stropu Sikstinske kapele u srijedu su proslavile petstoti rođendan, a Vatikan je upozorio da bi jednoga dana mogao ograničiti broj posjetitelja koji ih dolaze pogledati kako bi zaštitio jedno od čuda zapadne civilizacije
Papa Julije II. je 31. listopada 1512. večernjom misom javnosti pokazao prostoriju u kojoj je Michelangelo radio četiri godine, većim dijelom ležeći na leđima, kako bi završio zadivljujuće freske na stropu. A o njima se odmah počelo pričati u gradu Rimu i do danas se nije prestalo pričati u cijelom svijetu. Problem je u tome što se ponekad čini da je u međuvremenu postala i planetarna šetnica. Sikstinska kapela je bez dvojbe najposjećenija prostorija na svijetu.
S porastom masovnog turizma, svake godine pet milijuna ljudi, ili 20 tisuća na dan u ljetnim mjesecima, ulazi u kapelu i izvrće vratove gledajući u strop. Većina ih ostane bez daha.
Strop kapele, u kojoj se kardinali sastaju kako bi izabrali Papu, uključuje neke od najpoznatijih prizora iz povijesti umjetnosti - poput slike Boga koji pruža ruku kako bi Adamu dao život.
Početkom ovoga mjeseca talijanski književni kritičar Pietro Citati izazvao je buru u javnosti napisavši otvoreno pismo u kojem je osudio ponašanje turista na, tehnički, svetom mjestu. Turisti, napisao je, 'nalikuju pijanom krdu' koje potpuno ignorira vatikanske naputke za tišinom, mirom i zabranom fotografiranja. Atmosfera u kapeli je sve samo ne misaona, kazao je.
Uz to, turisti nesvjesno nanose štetu freskama svojim dahom, znojem, tjelesnom temperaturom i prašinom koju donose obućom.
Citati nije prvi među kritičarima koji je zatražio da Vatikan ograniči broj posjetitelja Sikstinskoj kapeli.
Ravnatelj Vatikanskih muzeja Antonio Paolucci izjavio je u srijedu da ne predviđa ograničenje broja posjetitelja u 'kratkoročnoj ili srednjoročnoj budućnosti', ali da muzej možda neće imati izbora nakon toga.
'Pritisak koji nam stiže od posjetitelja, prašina, znojenje, tjelesne temperature, ugljikov dioksid, mogli bi stvarno na dugi rok oštetiti freske i možda ćemo morati odrediti gornji limit broju posjetitelja. To ćemo učiniti poraste li turizam iznad razumne tolerancije i ako ne uspijemo neki drugi način odgovoriti na problem', dodao je Paolucci.
Po postojećem sustavu, posjetitelji mogu unaprijed rezervirati termin za posjet Vatikanskim muzejima ili čekati ispred u dugim redovima, ali, osim radnog vremena, drugih ograničenja na broj posjetitelja nema.
Godine 1994. završen je 14-godišnji projekt obnove kapele u sklopu kojeg su tehničari ugradili isušivače zraka, filtere i uveli mirkoklimatsku kontrolu u kapeli. Međutim, u tih 18 godina broj posjetitelja jako je porastao i taj je zaštitni sustav pod iznimnim optrećenjem.
Paolucci je kazao da američka višenacionalna kompanija United Technologies testira 'novi, visoko tehnološki, radikalni projekt' za zaštitu fresaka od atmosferske štete. Pokaže li se dobrim, sustav bi mogao biti spreman za godinu dana, dodao je.
Paolucci je kazao da je Sikstinska kapela, u koju se Michelangelo vratio 1535. kako bi sljedećih šest godina slikao Posljednji sud iza glavnog oltara, za mnoge 'fatalna privlačnost, objekt žudnje'. Naglasio je kako bi se morao pronaći način da što više ljudi zadovolji svoju umjetničku želju i da se istodobno dragocjene freske zaštite od oštećenja.
