'Ludo sam sretan. Malo što ispunjava toliko kao priznanje umjetničkog rada, već i zato što umjetnost u bazičnom smislu i nije utrka za priznanjem, a svakako nije natjecateljska disciplina', kaže Želimir Periš, napominjući da je još sretniji jer njegova knjiga 'nije uobičajeno popularno romaneskno rješenje, već povremeno forsira manje očekivanu formu i ideju…, nasljeđuje zaplet od žanrovske književnosti, formu od eksperimentalne, a teme od tzv. visoke književnosti, pa sve zajedno postaje kupus, točnije: čušpajz'.

'Hvala svima koji su čitali ovaj čušpajz. Hvala svima koji su ga pisali. Tu posebno mislim na moje prijatelje koji su sa mnom stvarali neke od tih tekstova. Natalija i Ognjen Grgorinić Rađen, Adrijana Vidić, da spomenem samo neke. Svi vi zaslužujete tipke s ove tipkovnice. Hvala uredniku koji ga je pretvorio u knjigu i posebno hvala nakladnici koja je vjerovala u nju i omogućila joj divnu produkciju i prezentaciju. Hvala dizajnericama koje su osmislile prezentaciju pa stvorile knjigu koja izgleda i kao spomenik ugnjetavanima i potlačenima i njihovoj borbi za oslobođenje od lanaca tradicije', kaže Periš te zahvaljuje i tportalu što 'održavajući ovu nagradu diže dignitet hrvatskoj književnosti', kao i žiriju koji mu je ovom nagradom 'otvorio vrata da nastavi pisati pa se usudi biti još luđi i slobodniji u traženju novih formi umjetničkog izražavanja'.

'Najviše hvala obitelji koja me podržava i kad sam svakakav, ali koja je prva prepoznala vrijednost teksta i dopustila mi višegodišnju odsutnost umom potrebnu za stvaranje ove knjige. Na kraju, bez obzira na to što piše na ovoj tipkovnici, moja je knjiga samo jedna od mnogih odličnih knjiga koje su objavljene protekle godine, sve trebaju biti pročitane i svatko za sebe treba izabrati najbolju', zaključuje laureat, Zadranin koji je osim romana 'Mladenka kostonoga' napisao knjigu priča 'Mučenice' (2013.), kriminalističke romane 'Mima i kvadratura duga' (2014., s kojim je iduće godine bio u finalu tportalove nagrade) i 'Mima i vaše kćeri' (2015.) te zbirku poezije 'X' (2016). Tekstovi su mu više puta adaptirani za kazalište, a priče prevođene na niz jezika.

O pobjedniku je odlučio žiri književne nagrade tportala, kojim predsjeda kroatistica Andrea Milanko, a članovi su prevoditeljica i pjesnikinja Vanda Mikšić, redateljica Anica Tomić, pisac Robert Perišić te psiholog i tportalov kolumnist Boris Jokić.

'Kompleksne strukture, roman Želimira Periša 'Mladenka kostonoga' preuzima osamnaestostoljetnu prosvjetiteljsku konvenciju najave i poduke sadržaja svakog pojedinog poglavlja i poetiku pikarskog romana s likom proganjane 'vještice', 'vilenice', 'iscjeliteljice' Gile, feminističke ikone ispred svoga vremena, te ju postavlja u središte pripovjednog univerzuma na povijesno i kulturno turbulentnom prostoru od Dalmacije, Like, Istre i Hercegovine pa sve do bečke prijestolnice. Međutim, kao kontrapunkt visokoj umjetnosti, Periš uvodi pripovjedača guslara, a pomoću njega i njezino odbačeno drugo: folklornu tradiciju i praznovjerje, deseterac i ženski rodni identitet koji se otima patrijarhalnom kalupu, jezik ulice, krčme i gumna te predmoderne usmenoknjiževne oblike', navodi žiri u svom obrazloženju.

'Roman je to koji u 21. stoljeću nastaje kao izdanak višestrukih tradicija, pripovjedačkim žarom i obiljem sežući do Cervantesa i Rabelaisa, a bukoličkim ozračjem koje nastanjuju vile naslanja se na pastoralu. U kompozicijskom smislu ne treba zanemariti ni Laurencea Sternea, koji još u 18. stoljeću inovira i poigrava se gradbenim i grafičko-vizualno-ritmičkim elementima što će ih krajem 19. stoljeća promovirati Mallarmé, a u 20. dalje razvijati avangarde i postmodernizam. Zamjetan je utjecaj potonjeg u obliku Periševe afirmacije nelinearne, hibridne, mozaične kompozicije, kakvu zatječemo kod Calvina ili njegova OULIPO-vskog druga Georgesa Pereca, kao i obilno korištenje dokumenta', ističe tportalov žiri te zaključuje:

'Ovaj neizmjerno razigran i samo naizgled razbarušen, a zapravo pomno promišljen i ambiciozan roman izbrušene rečenice, koji je iziskivao opsežan istraživački rad, kako na faktografiji, tako i na govorima raznih područja kojima Gila putuje, smatramo jedinstvenim književnim djelom koje obiluje humorom i ironijom; prošla vremena oživljava da bi nam progovorio o ovome našemu, napose o ženskom traumatskom iskustvu, pridonoseći osnaživanju žena vlastitim tekstualnim pregovaračkim praksama i gestama otpora.'

Perišu je čestitala i glavna urednica tportala Danijela Jozić.

'U ime redakcije želim iskazati zadovoljstvo time što smo i ove godine nastavili tradiciju i dodijelili 14. književnu nagradu tportala. Riječ je o jednom od najvažnijih umjetničkih priznanja u Hrvatskoj. U jakoj konkurenciji od 49 naslova nije bilo lako izabrati najboljeg, no vjerujem da je naš uigrani žiri obavio odličan posao. U teškim i izazovnim vremenima u kojima živimo financijska nagrada od 50 tisuća kuna puno znači za jednog pisca i nadam se da će biti poticaj za nove romane. Ovim putem želim čestitati Želimiru Perišu i njegovu uredniku Kruni Lokotaru, ali i svim piscima i urednicima koji su sudjelovali na tportalovu natječaju', istaknula je povodom dodjele nagrade Danijela Jozić.

Uz Želimira Periša, u finalu su bili Ivana Bodrožić (Sinovi, kćeri, Hermes naklada), Ivan Vidak (Radio Siga, Sandorf), Zoran Ferić (Putujuće kazalište, V.B.Z.) i Darko Šeparović (Pristanište, Fraktura).

Tportalova književna nagrada za najbolji hrvatski roman dodjeljuje se od 2008. i s godinama je postala relevantnom činjenicom domaće kulturne scene. Uz promociju autora i književnog stvaralaštva, cilj joj je promocija izdavaštva.

Prošle godine najboljim je proglašen roman 'Proslava' pisca Damira Karakaša u izdanju OceanMora. Nikola Petković za roman 'Put u Gonars' u izdanju Profila nagrađen je 2019., a Dubravka Ugrešić za roman 'Lisica', koji je izdala Fraktura, nagradu je dobila 2018. Kristian Novak pobijedio je 2017. s romanom 'Ciganin, ali najljepši' (OceanMore). To mu je bio drugi put da je osvojio tportalovu književnu nagradu: 2014. je nagrađen za roman 'Črna mati zemla' (Algoritam, novo izdanje OceanMore). Prethodnih godina nagrađene su autorice Olja Savičević Ivančević za roman 'Adio kauboju' (Algoritam, novo izdanje Sandorf) i Sibila Petlevski za 'Vrijeme laži' (Fraktura) te autori Dalibor Šimpraga za roman 'Anastasia' (Durieux), Tahir Mujičić za roman 'Budi Hamlet, pane Hamlete' (AGM), Drago Glamuzina za roman 'Tri' (Profil), Zoran Malkoč za roman 'Roki Raketa' (Profil), Ivica Đikić za roman 'Sanjao sam slonove' (Naklada Ljevak) te Slobodan Šnajder za 'Doba mjedi' (Tim Press).