Izložbom se obilježava 500. obljetnica smrti talijanskog renesansnog genija i riječ je o jednoj od najskupljih izložbi postavljenih u Francuskoj, a koja prvi put na jednom mjestu okuplja tako velik broj Leonardovih crteža, skica, zapisa i slika.

'Izložba će pokazati kako je Leonardo ustanovio da je tajna stvaranja savršenih slika koje prikazuju golu ljudsku prirodu u hvatanju svjetlosti, sjene i pokreta. Za Leonarda se radilo o otvaranju uma potpunoj slobodi u crtanju i slikanju', tumači jedan od kustosa izložbe, Vincent Delieuvin.

Kako bilježi londonski Guardian, najvažnije Leonardovo djelo koje posjeduje Francuska nije 'Mona Lisa', nego bilježnica srednje veličine, poznata kao 'Manuscript B', koju je za izložbu posudio Francuski institut. Izložena je tako da se s lijeve strane vidi crtež helikoptera koji izgleda kao divovski vijak što se uzdiže u nebo, a iznad njega je oklopljeno vozilo. Sa suprotne strane nacrtan je čovjek u drvenom kokpitu leteće mašine u kojoj, snagom vlastitih mišića, pokreće mehanizam za mahanje, nalik na krila. Takva leteća naprava koja imitira ptičji let ostat će Leonardova trajna opsesija, pojašnjava likovni kritičar Jonathan Jones u Guardianu, napominjući da je upravo inventivnost ono što čini ovaj rukopis važnijim i od Mone Lise. 'Pokazuje kako se Leonardo, čim se iz rodne Toskane odselio u moćni vojno-industrijski Milano, pretvorio iz slikara u polihistora', napominje autor, dodajući kako je upravo to ona slika velikog Leonarda da Vincija koju izložba u Louvreu želi ponuditi.

Leonardo je preminuo u Francuskoj 1519. godine, nakon što ga je francuski kralj Francois I (Franjo I) pozvao da posljednje godine života provede na njegovu dvoru. Kao ličnost, umjetnik je izvor mnogobrojnih mitova, no uglavnom se svi slažu da je bio vizionar i genije, slikar, znanstvenik, inženjer i izumitelj. Rođen je kao nezakonito, izvanbračno dijete u toskanskom gradiću Vinciju 1452. godine, a radio je u Firenci i Milanu. Njegove napredne ideje i danas su aktualne, primjerice vegetarijanstvo i briga o životinjama, koje rado citiraju udruge za prava životinja.

Njegovo talijansko porijeklo i život u Francuskoj bili su jedan od uzroka međunarodnog incidenta vezanog uz izložbu čije je cjelokupno održavanje dovedeno u pitanje prošle godine, kad je Leonardo postao tema političkog sukoba između članova talijanske (tada vladajuće) ekstremno desne Lige i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Naime, Talijani su prijetili da će otkazati posudbu Leonardovih djela optužujući Francuze za preuzimanje glavne uloge u obilježavanju obljetnice smrti renesansnog majstora. Tek što je taj sukob razriješen pojavila se nova prepreka - Da Vincijev 'Vitruvijev čovjek', vjerojatno najpoznatija studija ljudskih proporcija svih vremena, nije mogla biti posuđena za izložbu jer je put za nju prerizičan i prijetila bi opasnost da je ošteti osvjetljenje u Louvreu. Na kraju je sudskom presudom oblikovano finalno izdanje izložbe i 'Vitruvijev čovjek' ipak je iz galerije Accademia u Veneciji doputovao u Pariz te će biti izložen samo u ograničenom razdoblju.

Slika koje na izložbi ipak nema je 'Salvator Mundi', najskuplja slika na svijetu, koju vlasnik (čiji identitet nije poznat) na kraju nije želio posuditi kako bi bila uključena. Riječ je o zaboravljenoj slici Spasitelja koja je bila restaurirana, atribuirana je Leonardu i prodana na aukciji za rekordnih 450 milijuna dolara.

Posebno mjesto na izložbi, kako izvještava Guardian, zauzimaju Leonardove slike, osobito portreti poput 'La Belle Ferronnière', 'Mone Lise' ili 'Svetog Ivana Krstitelja'. Leonardo je slikao razmjerno malo, sačuvano je svega oko 15 njegovih slika, od kojih je devet uključeno u izložbu, ističe se, a slikao je sporo, često i duže od desetljeća radeći na jednom djelu. Izložba pak uključuje njegove mnogobrojne crteže. Naime, kustosi nagađaju da ga je njegov živ interes za znanost , pogotovo za astronomiju, botaniku i matematiku, udaljio od umjetnosti, ali istovremeno nagnao da postigne savršenstvo u slikarstvu.

'Imao je sposobnost ne samo da oslika stvari izvana, nego također da pokaže što je iznutra: pokret i vibraciju života te unutarnje emocije', kazao je jedan od kustosa pariške izložbe, Louis Frank.

Najpoznatiji izložak u Louvreu, slika 'Mona Lisa', koju dnevno pogleda i po 30 tisuća posjetitelja, ostala je na gornjem katu muzeja, na svom uobičajenom mjestu. Prostor za privremene izložbe, kao što je ova o Da Vinciju, može primiti 'samo' sedam tisuća ljudi dnevno pa su iz uprave muzeja željeli omogućiti svima koji žele da vide slavnu sliku.