Izložba "Refleksije Bauhausa: Akademija primijenjenih umjetnosti u Zagrebu 1949. – 1955.", koja se otvara 22. listopada u Galeriji Klovićevi dvori, predstavlja radove te akademije koja je unatoč kratkom vijeku dala niz važnih umjetnika koji su stvarali na odjecima povijesnih avangardi, ponajprije slavnog Bauhausa.
Široki dijapazon interesa i izričaja na izložbi će predstaviti 150 slika, skulptura, crteža, grafika, scenografskih i kostimografskih ilustracija, plakata, fotografija, animiranih filmova, predmeta primijenjene umjetnosti i dizajna. S dokumentacijom izložba donosi i povijesni prikaz nastanka Akademije primijenjenih umjetnosti, koja je djelovala upravo u prostoru današnjih Klovićevih dvora, a djelima predstavlja umjetnike koji su se profilirali kao najprepoznatljivija imena te škole.
Među njima su Vasko Lipovac, Ordan Petlevski, Jagoda Buić, Zvonimir Lončarić, Ante Jakić, Mladen Pejaković, Zlatko Bourek i Pavao Štalter, a predstavljena je i generacija dizajnera koja uključuje Brunu Planinšeka, Maria Antoninija, Aleša Debenjaka, Borisa Babića, Milana Dobrića, Jožu Rebernaka, Mariju Kalentić, Milicu Rosenberg te Martu Šribar.
vezane vijesti
Autori izložbe su Jasna Galjer, Tonko Maroević i Ana Medić, a njome se Klovićevi dvori pridružuju globalnom obilježavanju 100. obljetnice osnivanja škole za arhitekturu i primijenjenu umjetnost Bauhaus, s čijim se pedagoškim okvirima podudara rad na zagrebačkoj akademiji. Kustosica Ana Medić rekla je kako im je tema izložbe bila zanimljiva, ne samo radi obilježavanja velike obljetnice, već i zato što je riječ o još jednoj epizodi naše novije kulturne povijesti koja nema svoju adekvatnu obradu, niti je bila predstavljanja na sličan način.
Kaže da umjetnike s te akademije s Bauhausom ponajviše veže ideja o proširenom polju vizualnosti koja se ponovno javlja u poraću, odnosno želja da stvore bolji svijet. 'To je utopijska crta koja ih povezuje s Bauhausom, ne radi se o trivijalnoj povezanosti, nego o osnovnim principima vjerovanja u boljitak dizajna i umjetnosti koji bi trebali poboljšati svakodnevni život', istaknula je prilikom prezentacije izložbe novinarima.
Kako je gotovo sve od dokumentarnog materijala Akademije primijenjenih umjetnosti uništeno ili je nestalo, autorima je bio problem istražiti dokumente na kojima bi se temeljila stručna elaboracija izložbenog projekta.'Koncipirajući izložbu bilo je teško pomiriti dostupnost radova iz studentskih dana koje smo htjeli spojiti s reprezentativnim radovima istih autora. Isprepleli smo vremena, sačuvane dokumente iz ranih studentskih dana s njihovim zrelim radovima, no nije ih bilo moguće u smislu kvantitete prezentirati na jednak način, pogotovo kad je riječ o području dizajna iz ranog perioda', ustvrdila je.
Još se ne zna točno zbog čega je tako plodonosna akademija morala završiti s radom nakon manje od šest godina - Uredba o njezinom ukidanju bila je objavljena 1954. godine u Narodnim novinama od 22. listopada. Prema administrativnoj formulaciji, studenti su morali završiti studij na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, no nakon toga pokazali su svojim radom koliko je ona bila važna na području profesionalizacije dizajna i pomicanja dotadašnjih konvencija vizualne kulture.Akademik Tonko Maroević pretpostavlja da je razlog njezina ukidanja bio financijske prirode ili činjenica da je već postojala umjetnička akademija u Zagrebu, ali najvjerojatnije se radi o ljubomori te 'druge' akademije. 'Akademija primijenjenih umjetnosti je dala nevjerojatne rezultate u samo dvije generacije, imala je stolare, zanatlije koji upućivali umjetnike u obradu gline, tkanja, pa je možda bila i skuplja od druge akademije', rekao je.
Maroević kaže da ga je veselilo što je mogao okupiti radove svojih prijatelja, s mnogima od njih se družio, a čak je i njihovim profesorima radio retrospektive. 'Zanimala me njihova otvorenost djelovanja u širim razmjerima, ti su ljudi nakon završetka akademije, za razliku od klasične akademije, već mogli djelovati u crtanom filmu, dizajnu, ilustracijama', napomenuo je.
Smatra da svatko od njih zaslužuje i monografsku obradu, kao svojevrsne kamate na njihovoj školovanje, jer su mnogi od njih, primjerice Petlevski, Buić, Bourek, Lončarić, Lipovac, imali veliki svjetski odjek.
"Sve su to prvorazredne figure, bilo bi šteta da ih se ne vidi zajedno, da se ne vidi što im je dala ta akademija u trenutku kada se oslobađalo od socrealizma, ta europska perspektiva koju su im dali profesori, slobodarski duh i mogućnost da se realiziraju u različitim medijima i disciplinama", zaključio je.
Izložba će biti otvorena do 12. siječnja.
