"Tržište 'jede' umjetnost", upozorio je dekan Umjetničke škole Sveučilišta Yale Robert Storr. "Još uvijek ima trgovaca umjetninama svjesnih opasnosti i umjetnika koji se mogu oduprijeti. No, nalazimo se na opasnom terenu i moramo to osvijestiti", smatra Storr.

Kolekcionari su u samo četiri dana studenoga na dražbama u New Yorku na djela suvremene umjetnosti potrošili nevjerojatnih 1,66 milijardi dolara, uključujući i rekordnu prodaju aukcijske kuće Christie's u visini od 852,8 milijuna dolara.

Unatoč tome, i Sotheby's i Christie's nakon dražbi otpustili su svoje izvršne direktore, što je, smatraju poznavatelji tržišta, posljedica histerične utrke za korporativnim rastom i jačanjem tržišnog udjela kroz agresivnu diversifikaciju u smjeru novih geografskih i digitalnih tržišta. To je dovelo do urušavanja sustava iznutra, upozoravaju, a jedini je lijek povratak fokusa na "stari dobri profit".

Korporativni rast zahvatio je i galerijski biznis, pa je došlo do naglog rasta udjela poslovnih prostora trgovaca umjetninama u nekim od najskupljih svjetskih nekretnina u središtima gradova kao što su London, New York i Pariz – trend koji bi, kako je upozorio direktor frankfurtskog muzeja Stadel Museum Max Hollein, "mogao u određenom trenutku postati vrlo nezdravim".

Sve to stvara pritisak koji je nekadašnji radikalni koncept Andyja Warhola "umjetnosti kao biznisa" pretvorio u standard kojemu se umjetnici naprosto ne mogu oduprijeti. "Stiglo je doba 'umjetnika-trgovaca'", ocijenio je direktor londonskog Instituta suvremene umjetnosti Gregor Muir. To je tržište koje, svidjelo se to nama ili ne, "rađa" umjetnike kojima je bijeg iz takvog pervertiranog sustava praktički nemoguć, pojasnio je. "O njima ovisi kako će se tome oduprijeti, ako im to uopće uspije", kazao je.

Obrnuti paradoks vrednovanja vrhunske umjetnosti

Poznavatelji tržišta ističu da su neki umjetnici podlegli iskušenju pa primjerice planiraju zaraditi pet milijuna dolara u pet godina, "kao da su rock zvijezde". Moda kupovanja suvremene umjetnosti i želja nekih kolekcionara da od nje stvore novo robno tržište postaje prijetnja ako od umjetnika stvara proizvođače tražene robe, oduzimajući im prostor za stvaranje smislenih umjetničkih djela, smatraju.

"Rapidno precjenjivanje mladih umjetnika narušava ravnotežu u procesu apsorpcije i interpretacije nove umjetnosti", upozorio je savjetnikagencije Art Agency, Partners Allan Schwartzman. "Kad tržište počne stvarati zvijezde od umjetnika koji nikada nisu imali samostalnu izložbu, čije se djelo na večernjoj dražbi proda za 600 tisuća dolara, situacija postaje vrlo zbunjujuća", kazao je.

Sve to dovelo je do razilaženja između onoga što tržište tvrdi da je zanimljivo i onoga što bi doista moglo biti zanimljivo, a još od 90-tih godina prošloga stoljeća nije se pojavio značajniji umjetnik koji bi imao viziju mijenjanja paradigme umjetnosti i toga kako je doživljavamo, napomenuo je Schwartzman.

Nekada je postojala razlika između umjetnosti o kojoj se govorilo i umjetnosti u koju se ulagalo, istaknuo je financijski novinar i urednik američkog Fusiona Felix Salmon. Danas su se te dvije stvari stopile, što znači da je umjetnicima teško ostvariti vidljivost ako im djela nisu izuzetno skupa. To, ih pak dovodi u opasan položaj u kojemu im prijeti da ih njihovi mecene u potpunosti "proždru", upozorio je Yaleov Robert Storr.

Dinamika tržišta opasno se nagnula na stranu kolekcionara umjetnina, koji su tako preuzeli potpunu kontrolu nad svijetom umjetnosti. "Pojavila se nova vrsta kupaca koji igraju na povijesne uloge: žele da ih se pamti kao nekoga tko je otkrio nekoga", istaknuo je umjetnički savjetnik grupacije Levin Art Group Todd Levin

Problem je, naravno, u tome što su njihovi ukusi često vrlo kratkovidni. Umjetnici teško podnose pritiske i konkurenciju, a svijet suvremene umjetnosti postaje sve razlomljeniji.

Takav je svijet iznjedrio Jeffa Koonsa kao najskupljeg živućeg umjetnika svijeta, stvorivši od njega svojevrsni kulturni fenomen.

Njegove goleme skulpture koje podsjećaju na balone koje je fizički nemoguće ispuhati na neki način predstavljaju metaforu tržišta koje uporno pokušava pronaći nesalomljivi model, kazao je Storr. "One će s vremenom postati obrnuto simbolične, jer ništa ne traje zauvijek", zaključio je.