U njemu bi svoje mjesto trebali pronaći predstavnici kreativnih industrija, od izdavaštva, arhitekture i dizajna, preko glazbe, do medija, filma i videa te mode, oglašavanja i kreativnih obrta, odnosno svi kreativci i kulturne industrije, koji bi time konačno bili umreženi i tako bi im bila omogućena bolja i uspješnija suradnja.

Na Danu D želi se s prostorom TŽV-a Gredelj napraviti 3D eksperiment te vidjeti kako uistinu funkcionira i prepoznaju li ga kreativci kao zanimljivu lokaciju i na koji način kreativne industrije mogu transformirati ovu lokaciju i cijeli grad, kao i mogu li biti pokretači transformacije i industrijskog krajolika i industrije općenito.

Zbog toga smo zapitali arhitekticu i bivšu urednicu časopisa Čovjek i prostor Dinku Pavelić, koja radi u Zagrebačkom holdingu na poslovima razvoja i aktiviranja nekorištenih nekretnina, posebno industrijskih kompleksa kao što su Gredelj, Zagrepčanka i Zagrebački velesajam, u kojoj je fazi projekt prenamjene TŽV-a Gredelj, odnosno Zagrebački kreativni klaster, te je li riječ samo o sjajnoj inicijativi bez obzira na to što je unesen u Strategiju razvoja grada Zagreba ili se već krenulo u konkretnu akciju.

Prema njenim riječima, ta se ideja upravo konkretizira jer su Grad Zagreb - Gradski ured za strategijsko planiranje i Zagrebački holding - prošle godine kandidirali ideju Zagrebačkog kreativnog klastera na lokaciji Gredelja Ministarstvu regionalnog razvoja i europskim fondovima.

'Upravo su nam od Ministarstva regionalnog razvoja dodijeljeni konzultanti za izradu prefeasibility studija, cost-benefit analize i ostale potrebne dokumentacije za završetak oko dvije trećine predviđenih radnji', ističe Dinka Pavelić, dodajući da bi do kraja godine trebali imati raspisan i proveden natječaj za izradu projektne dokumentacije koju će financirati Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova.

Inače, Dinka Pavelić je magistrirala na Berlage institutu u Rotterdamu s temom nove gradske željezničke infrastrukture u Zagrebu, a za Hrvatske željeznice izradila je između ostaloga projekte prenamjene za 16 najvećih kolodvorskih zgrada i studiju prenamjene prostora nekadašnjeg kompleksa Tvornice željezničkih vozila Gredelj.

S obzirom da je ta lokacija u geografskom središtu Zagreba prilično zapuštena i donosi gubitke te treba puno novca za obnovu, zanimalo nas je koliko se novca namjerava potrošiti na revitalizaciju tog ogromnog kompleksa i bi li se išlo u obnovu cijelog kompleksa ili samo dijela te lokacije.

Dinka Pavelić je objasnila da bi se u ovoj fazi trebao obnoviti samo dio lokacije TŽV-a Gredelj, konkretno oko četvrtina te lokacije, tako da bi projekt Zagrebačkog kreativnog klastera obuhvatio dvije hale koje su na nacionalnoj razini zaštićene kao industrijska baština (radionica za popravak kola i bivša tesarnica) i prostiru se na površini od oko 10.000 četvornih metara, a tome treba pribrojiti nužni dio javnih pristupnih površina.

Po njenom mišljenju, to se može početi raditi odmah, bez većih i kompliciranih urbanističko-prometnih zahvata, a investicija je procijenjena na oko 16 milijuna eura, od čega oko 800.000 eura otpada na projektnu dokumentaciju. 'Ostatak lokacije planira se urbanizirati zbog velike kompleksnosti u drugoj fazi', zaključila je Dinka Pavelić.

Na pitanje što Zagrebačkim kreativnim klasterom dobivaju građani Zagreba, odgovorila je da je cilj cijelog projekta 'stvoriti podržavajuću infrastrukturu za poticanje kreativnih industrija te pozicionirati Grad Zagreb kao glavno regionalno središte kreativnih industrija, što automatski znači povećanje turističke atraktivnosti Zagreba te njegov gospodarski napredak'.

Takav bi prostor, po uzoru na mnoge druge europske i svjetske primjere, a referirajući se na neke povijesne primjere kreativnih industrija u Zagrebu, oplemenio život cijeloga grada, njegove kulturne i kreativne scene te ponovno udahnuo život industrijskoj baštini kojoj inače prijeti ili propadanje ili komercijalizacija.

'Poznato je da su tzv. kreativni gradovi prosperitetniji od ostalih, koji stagniraju', kazala je Dinka Pavelić.

'Taj projekt pridonio bi razvoju i zapošljavanju u kreativnim industrijama, maksimizirao bi se njihov pozitivan socioekonomski utjecaj na rast dodatne vrijednosti u drugim sektorima, a također bi se promijenio imidž Zagreba. To bi pak dovelo do stvaranja uvjeta za jačanje poduzetničkih potencijala i mogućnosti zapošljavanja u kulturnom i kreativnom sektoru na području Grada Zagreba te do suradnje sa znanstvenom zajednicom.

No za nas je posebno zanimljiv aspekt aktiviranja i kreativnog korištenja industrijskih brownfield površina, tzv. urbane regeneracije, te zaštita, obnova i održivo korištenje kulturnog dobra zaštićenog na nacionalnoj razini, kao i budući urbanistički razvoj lokacije. Sa svime time građani ovoga grada su na dobitku, što direktno, što indirektno.

Svakako, tu se neće raditi o 'zabranjenom gradu', već o otvorenoj, javnoj infrastrukturi', kazala je koordinatorica projekta. Već su napravljene i ankete u dijelu kreativnih industrija, primjerice preko Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatskog društva dizajnera, kao i među tvrtkama, i rezultati su pokazali veliko zanimanje potencijalnih korisnika.

'Dobili smo gomilu zanimljivih podataka, od zainteresiranosti za lokaciju, primjerice 95 posto anketiranih željelo bi se nalaziti na samoj lokaciji, preko podataka o tome koje su njihove poslovne i prostorne potrebe, pa sve do cijene najma koju su spremni ponuditi, što je važno zbog održivosti projekta', zaključila je Dinka Pavelić.