'Trebala sam proći obuku da bih mogla napraviti izložbu na aerodromu', kaže nam Nikolina Jelavić Mitrović dok prolazi kroz hodnike Zračne luke Zagreb rezervirane za zaposlenike. Ovo je za nju neuobičajeno mjesto za rad jer se razlikuje od tipičnih muzejskih prostora. Jelavić Mitrović radila je na konceptu i dizajnu Muzejske zone, a riječ je o suradnji Hrvatskog povijesnog muzeja i Međunarodne zračne luke Zagreb - Franjo Tuđman.

Izložba 'Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!' nalazi se u velikom holu odmah nakon sigurnosne provjere, a ondje su se prije našeg ulaska u Schengen nalazili policijski šalteri za provjeru osobnih isprava. Interaktivno predstavlja pojedince koji su svojim radom utjecali kako na Hrvatsku, tako i na svijet.

Autorice izložbe su Magdalena Vrbanec i Iva Katarina Vukičević iz Hrvatskog povijesnog muzeja. Za vizualni identitet zaslužni su Kazinoti & Komenda, a ilustracije su djelo Miše Komende.

Drugačiji način rada

Godinu dana radilo se na ovom projektu, a postavljanje u prostoru trajalo je tek tjedan dana. Muzejska zona je novost za Hrvatsku. Naime pariški Charles de Gaulle i Schiphol u Amsterdamu također imaju svoje muzejske postave - Espace Musée i Rijksmuseum u prostoru koji se zove Holland boulevard.

'Ovdje su bili potpuno drugačiji uvjeti od onih na koje sam navikla u klasičnim muzejskim prostorima. Za početak, ovo je jako velik, visok i otvoren prostor bez zidova. Najprije je trebalo izgraditi 'zidove' - plohe za izlaganje. Posjetitelji nisu došli svojom voljom, već su slučajni prolaznici koji se žure. Ne izlažu se muzejski eksponati. Postoje protokoli ulaza i rada kojima smo se trebali prilagoditi te proći za to namijenjenu edukaciju i sigurnosnu provjeru. Sve su to različiti faktori koji utječu na konačni rezultat', objašnjava.

Također, sve što su unosili u zračnu luku trebalo je proći kroz rendgen jer je to štićeni prostor. On je tako utjecao na izbor materijala, ali i na ime nove zone u njemu.

'Inspiracija za oblik i materijal bili su avioni. Zbog toga je zaobljeni zid napravljen od aluminija, 3192 cijevi dužine pola metra, što čini ukupno skoro 1600 metara dužine. Razmišljala sam o tome da moramo imati upečatljivo ime. Na aerodromu postoje različite zone, pa zašto onda ne bismo imali i Muzejsku zonu?' ističe dizajnerica izložbe.

U razgovoru kaže da su imali problema s nabavom aluminijskih cijevi. 'Nije bilo lako pronaći više od kilometar i pol aluminija', opisuje probleme s kojima su se susreli, a konačna rješenja nastala su zbog ograničenja u tome kako unijeti tako veliku količinu materijala jer aerodromska dizala nisu baš veća od prosječnih.

U zlatnim okvirima nalaze se portreti 24 velikana hrvatske povijesti. Jelavić Mitrović kaže da nije bilo lako napraviti selekciju, pogotovo zato što nisu imali vremensko ograničenje. Neki od velikana predstavljenih na izložbi su izumitelj mehaničke olovke Slavoljub Penkala, začetnik daktiloskopije Ivan Vučetić, suutemeljitelj Svjetske zdravstvene organizacije Andrija Štampar, prvi hrvatski nobelovac Leopold (Lavoslav) Ružička, proslavljeni kipar Ivan Meštrović, operna umjetnica Milka Trnina, prvi hrvatski košarkaš u NBA ligi Dražen Petrović te prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

'Sve ih objedinjuje jedna ideja, a to je da putnici u koferima i torbama nose nešto što je povezano s njima. Primjerice, svi imaju osobnu iskaznicu ili putovnicu, za koje su, da bi ih dobili, morali dati otisak prsta. Ništa ne bi funkcioniralo bez struje, ne bi imali bežični internet i mobitel da nije bilo Tesle, također prikazanog na izložbi. Tako da svi naši velikani žive u našoj torbi', objašnjava.

Ipak, među njima se nalaze tek dvije žene, već spomenuta Milka Trnina i spisateljica Ivana Brlić Mažuranić.

'Posjećujem puno muzeja i ovaj naš svijet je svijet povijesti muškaraca, a to je u muzejima osobito vidljivo. Možda u budućnosti upravo ovdje možemo napraviti izložbu samo o ženama', komentira.

Na pitanje koja je njezina omiljena hrvatska velikanka, spominje Otti Berger, znamenitu dizajnericu tekstila koja je studirala u Bauhausu, a nije dovoljno poznata kod nas. U toj je školi i predavala, a surađivala je s brojnim svjetskim tvrtkama, no kao Židovka iz Baranje ubijena je u Auschwitzu 1944.

Izložbe će se mijenjati

Jelavić Mitrović svjesna je karaktera prostora i mentaliteta putnika - slučajnih posjetitelja. Na aerodromima se ljudi žure da bi stigli na cilj i vrlo često ne gledaju previše oko sebe. Taj je faktor također utjecao na izbor mjesta za izlaganje. Svi putnici koji su prošli sigurnosnu kontrolu s gejta se mogu vratiti u Muzejsku zonu ako to žele.

'Potrebno je nešto što će ih privući kada prolaze. Onda uoče rotacijske krugove ili veliki natpis MUSEUM ZONE. Neki uđu, neki ne, ali je nemoguće ne vidjeti je', kaže sugovornica.

Ovo je prva izložba Hrvatskog povijesnog muzeja u tom prostoru, a on će sukladno sporazumu s Međunarodnom zračnom lukom Zagreb raspolagati njime sljedeće dvije godine. Sustav je modularan te su u njemu moguće češće izmjene izložbi i tema.

'Muzeji su čuvari identiteta'

Novopostavljena Muzejska zona ima interaktivne postaje. Posjetitelji tako mogu pozirati uz zlatni kipić Oscara redatelja Branka Lustiga, fotografirati se s Petrovićevom prepoznatljivom kovrčavom kosom ili napisati dojmove kemijskom olovkom ispod portreta Slavoljuba Penkale. Uz mnoge velikane, ispod njihovih fotografija, nalaze se takvi interaktivni dodaci.

'Muzeji moraju biti prostori koje će djeca zavoljeti, trebaju izazvati emociju. Zašto? Kada ljudi u prostoru muzeja vide nešto što ih dirne, nešto što im je blisko, ostat će im u sjećanju, zauvijek će zapamtiti taj muzej. Shvatit će da je muzej zapravo čuvar njihovog identiteta i uvijek mu se vraćati', objašnjava.

Jelavić Mitrović kaže da se postaljajući ovu izložbu mogla osloboditi, ali to nije došlo samo od sebe. Kao što je prije rekla, u muzejima postoji strog okvir unutar kojeg se radi, a ovdje je to ipak bilo nešto drugačije. Mogla je biti više slobodna.

'Morala sam se osloboditi. Nije bilo lako. Uvijek imam zakonitosti prema kojima radim, a ovdje sam shvatila da ih možda i nemam. Inače eksponate jako čuvamo, a ovdje sam čak mogla prezrezati sliku. Ključ je u tome da sam morala shvatiti da mogu biti slobodna, da mogu biti dijete', kaže.

Osim što muzej može utjecati na izgradnju djetetova identiteta, ovaj postav svakako priča priču o hrvatskom identitetu. Ističu se važni Hrvati te se putnicima prezentira slika o tome koliko su utjecali na njihov život.

'Hrvatski identitet je kolaž, jako smo bogati. Imamo bogatu baštinu, različite kulture, ideje, ljude. Ponosna sam na naše različitosti i bogatstvo od istoka preko sjevera do juga', zaključuje Jelavić Mitrović.