Za vrijeme blagdana zagrebački Muzej za umjetnost i obrt (MUO) priređuje izložbu posvećenu čestitanju i običaju slanja pisanih čestitki. Pod nazivom 'Sljedeća će biti bolja...' ponudit će pregled više od 400 primjera blagdanskih čestitki koje su od kraja 19. stoljeća do danas jedni drugima upućivali prijatelji, zaljubljeni, rodbina, umjetnici i poslovni partneri. Izložba se otvara 11. prosinca
Bilo da je u pitanju proslava božićnih blagdana ili iščekivanje Nove godine, mjesec prosinac obilježen je slanjem najvećeg broja čestitki s dobrim željama. Najljepše od njih, one ozbiljne i neozbiljne, dostojanstvene i ironične, pune crnog humora, koje se čuvaju u fundusu MUO, u Zbirci starije i novije fotografije te u Zbirci grafičkog dizajna, moći će se vidjeti na adventskoj izložbi 'Sljedeća će biti bolja...', koja će trajati sve do 27. siječnja 2019., navode iz muzeja.
Pored privatnih, MUO će pokazati i čitav niz poslovnih čestitki u čijoj su se izradi okušali velikani domaćeg dizajna i umjetnosti poput Rudolfa Mosingera, Ateliera Tri, Ivana Picelja, Milana Vulpea, Aleksandra Srneca, Mihajla Arsovskog i Marije Kalentić. Nova se godina, osim toga, čestitala i pomoću slavnih crtanih junaka, primjerice Grge Ice Voljevice, lika iz stripa koji je od 1962. do 2000. izlazio na posljednjoj stranici Večernjeg lista. Grafički školski centar u Zagrebu blagdansku je čestitku nadahnutu Grginim avanturama tiskao 1967., a na izložbi će se moći vidjeti i ona Zagreb filma iz 1968., na kojoj je profesor Baltazar.
Zanimljiv je i primjerak iz 1973., u potpisu poljskog grafičkog dizajnera Romana Cieślewicza, koji je u tadašnjoj Galeriji suvremene umjetnosti, a današnjem Muzeju suvremene umjetnosti, imao izložbu pa je tom prilikom nastala i čestitka. Tu je i osobna čestitka domaćeg slikara i grafičara Borisa Dogana iz 1965., koju je te godine napravio najprije kao naslovnicu knjige 'Pjesma nad pjesmama'.
vezane vijesti
Na primjercima, kako komercijalnim, tako i privatnim, od druge polovice 19. stoljeća vrlo su čest motiv bile svinje koje su se tada i tijekom 20. stoljeća u Francuskoj, Engleskoj, Irskoj, Austriji i Njemačkoj smatrale amajlijama. Značile su i prosperitet, zbog svoje nemogućnosti da hodaju unazad, potom bogatstvo i sreću jer tko je posjedovao svinju nije bio gladan, a tko nije gladan sretan je, navode iz MUO. I motiv djece, dodaju, jedan je od češćih motiva na božićnim i novogodišnjim čestitkama jer su se mališani uvriježeno smatrali simbolima nove godine i novog života. Prikazuje ih se uglavnom u igri i veselju, ali i na personaliziranim obiteljskim čestitkama na kojima su se znali fotografirati ne samo djeca pojedinačno, nego i svi iz obitelji. Taj bi svoj portret nastao u prigodnom ambijentu foto-studija potom slali svim svojim prijateljima za blagdane.
