Književni povjesničar, teoretičar i kritičar te dugogodišnji profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu akademik Zoran Kravar bio je na neki način znanstveni Mozart, a svojim radom uvrstio se među protagoniste hrvatske književne znanosti i među povlaštene tumače hrvatske književnosti, neke su od riječi kojima su njegovi kolege akademici podsjetili na rad i život akademika Kravara na komemorativnom sastanku održanom u srijedu u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) o prvoj godišnjici njegove smrti
Zoran Kravar bio je na neki način znanstveni Mozart - sličan Mozartu po ranom sazrijevanju i lakoći kojom je stvarao svoje znanstvene radove, a kao i Mozart, činilo se da je neka drukčija vrsta nego ostali ljudi', rekao je akademik Pavao Pavličić. Istaknuo je da je Kravar bio veliki ljubitelj glazbe, njome se stručno bavio i stručno proučavao operna libreta te o njima držao i kolegije.
Akademik Pavličić podsjetio je da je akademik Kravar svoju zrelost pokazao još u studentskim radovima posvećenima hrvatskim baroknim književnicima, što je rezultiralo knjigom 'Studije o hrvatskom književnom baroku' iz 1975. godine. S hrvatskim barokom upoznao je i njemačku javnost svojom knjigom 'Das Barock in der kroatischen Literatur' iz 1991., rekao je Pavličić i dodao kako se Kravar bavio i antimodernizmom, u sklopu toga i znanstvenom fantastikom, a tim je temama posvećena njegova knjiga 'Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam' iz 2010. godine.
Akademik Tonko Maroević istaknuo je da se Zoran Kravar svojim radom uvrstio među protagoniste naše književne znanosti i među povlaštene tumače hrvatske književnosti. Također je spomenuo Kravarovo bavljenje hrvatskim barokom koji je, istaknuo je Maroević, učinio ravnopravnim s drugim književnim razdobljima i protumačio u sklopu povijesnoga konteksta. Maroević je spomenuo da je Kravar pisao i poeziju, ali da je svoju jedinu zbirku pjesama 'Vinograd' objavio kada je imao već 50 godina i time, istaknuo je, upotpunio svoj književni identitet.
Profesor Slaven Jukić s Odsjeka za komparativnu književnost zagrebačkoga Filozofskog fakulteta istaknuo je i Kravarovo bavljenje stihom te je 1999. objavio knjigu 'Stih i kontekst: teme iz povijesti hrvatskoga stiha'. Spomenuo je i Kravarove važne knjige 'Sinfonia domestica: članci o domaćoj književnosti 1. i 2. stupnja' iz 2005., 'Svjetonazorski separei: antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stoljeća' također iz 2005. godine te 'Uljanice i duhovi' iz 2009., a istaknuo je i djelovanje akademika Kravara kao urednika Hrvatske književne enciklopedije.
Na komemoraciji su bili članovi obitelji akademika Kravara, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, članovi Razreda za književnost HAZU-a te njegovi kolege, prijatelji i poštovatelji.
Akademik Zoran Kravar rodio se 25. svibnja 1948. u Zagrebu gdje je i umro 22. lipnja 2013., a za redovitoga člana HAZU-a izabran je 2012. godine.
