Studija provedena među 430.000 ljudi u Britaniji otkrila je da su 'noćne ptice' imale 10 posto veći rizik smrti od ranoranilaca.

"Ovo je pitanje javnog zdravlja koje se više ne može ignorirati", rekao je prošli tjedan koautor studije Malcolm van Schantz sa Sveučilišta u Surreyu i ustvrdio je da bi "noćnim tipovima" trebalo dopustiti da kasnije dolaze na posao.

"Noćne ptice koje pokušavaju živjeti u svijetu ranoranilaca mogu imati zdravstvene posljedice", kazala je Kristen Knutson sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu, također autorica studije.

Oni su iz javne baze podataka prikupili podatke o gotovo pola milijuna ljudi u dobi od 38 do 73 godine.

Sudionici studije opisali su se kao "definitivno jutarnja osoba" u 27 posto slučajeva, "više jutarnja nego nego noćna" (35 posto), "više noćna nego jutarnja" (28 posto), ili "definitivno noćna ptica" kojih je devet posto. Također su naveli svoju težinu, pušačke navike i društveno-ekonomski status.

Studija je pokazala da je zdrava količina odmora vrlo važna. Znanstvenici su zaključili da skupina noćnih ptica ima 10 posto veći rizik od smrti od ranojutarnje skupine. Također su otkrili da noćni tipovi imaju veću vjerojatnost razvoja psiholoških poremećaja, dijabetesa te problema sa želucem i disanjem. Osim toga skloniji su pušenju, ispijanju alkohola i kave te uzimanju ilegalnih droga.

Razlog većeg rizika možda je u tome što "ljudi koji su budni do kasno imaju unutarnji biološki sat koji nije u skladu s njihovim vanjskih okruženjem", rekla je Knutson.

"To bi mogao biti psihološki stres, objed u krivo vrijeme za tijelo, nedovoljno vježbe, nedovoljno sna, to što sami ostaju budni dugo u noć, možda uzimanje droga ili alkohol".

Znanstvenici su pozvali na posebni tretman 'noćnih ptica', odnosno fleksibilnije poslove i radne sate.

"Ne bi ih trebalo siliti da ustaju za smjenu koja počinje u osam sati ujutro", smatraju znanstvenici.