Njegovo iznimno bogato iskustvo istraživanja fenomena sreće, psihološkog blagostanja i boljeg razumijevanja ljudske psihe, bit će osnova za duboko i smisleno predavanje. Podijelit će svoju priču o osobnom rastu, preokretima na životnom putu i produbljenom sagledavanju ljudske psihologije kako bi inspirirao sve prisutne da razmotre svoje vlastite obrasce ponašanja. Kroz motivirajuće riječi, potaknut će sudionike da potraže iskrenu vlastitu sreću te se otvoreno suoče sa svojim strahovima, izazovima i ciljevima stoga je ovo sjajna prilika za osvježenje uma i emocija svima koji ga poslušaju.

1. Ove godine ste jedan od predavača na 16. Weekend Media Festivalu u Rovinju. O čemu će biti vaše predavanje?

Veselim se dolasku u Rovinj sa svojim popularnim predavanjem 'Sreću, molim', u kojem ću se temeljito baviti fenomenom opterećenja srećom putem suvremenih tehnologija, koji zamjenjujemo užitkom, oduševljenjem dopaminskim uzbuđenjem, uspjehom i divljenjem.

2. Kako ste počeli istraživati osobni razvoj i sreću? Što vas je potaknulo da istražujete ove teme?

Psihologija mi je oduvijek bila bliska, a već kao student komunikologije volio sam sve što je bilo povezano s kreativnošću i psihologijom. Nakon što sam doživio burn-out usred iznimno uspješne, ali istovremeno iznimno intenzivne karijere u oglašavanju, bio sam prisiljen krenuti iznova – promijenio sam karijeru, način razmišljanja i način života. Posttraumatski rast je posebno razdoblje ispunjeno bolom i patnjom, ali istovremeno donosi nevjerojatne spoznaje. Nakon moje prve knjige 'Kako izgorjeti i preuzeti kontrolu nad životom', koja je postala uspješnica i hit nakon što sam javno progovorio o tom razdoblju, svi su zaključili 'Vidi, Aljoša se vratio, opet niže uspjehe, kao što smo navikli od njega.' Međutim, unatoč uspješnom povratku, uglavnom sam se osjećao užasno i iscrpljeno te sam zbog toga počeo istraživati fenomen sreće i u tom procesu napisao književni hit 'Sreću, molim.'

3. Koje ste ključne lekcije ili spoznaje stekli u potrazi za srećom i osobnim razvojem?

Samospoznaja je dugotrajan proces, a ljudi često radije ostaju slijepi za mnoge korisne spoznaje dok su na »autopilotu«. No, ako ste predani procesu rasta i dovoljno uporni u tome da ne zaglavite u nesreći i razočarenju, ti okovi popuštaju i svakodnevno otkrivate dragocjenosti. Na predavanju nećemo imati dovoljno vremena za doticanje svih aspekata ispunjenog života, ali naša sreća ovisi o tome da ne trebamo forsirati sreću; da se ne trebamo uspoređivati s drugima; da otkrijemo svoju svrhu i posvetimo joj se; da održavamo realna, fleksibilna i ostvariva očekivanja; da naučimo postavljati granice i komunicirati svoje potrebe; da se oslobodimo perfekcionizma; da prepoznamo toksične odnose i ograničimo ih ili se udaljimo od njih; da ne upadamo u mentalitet žrtve i da shvatimo da je život dugotrajno putovanje na kojem je sreća rezultat ostvarivanja naših talenata, a ne samo cilj postavljen bez razumijevanja.

4. U svojoj knjizi 'Kako izgorjeti i preuzeti kontrolu nad životom' bavite se sindromom izgaranja. Kako ga prepoznati i preživjeti?

Još prije pojave koronavirusa istaknuo sam da živimo u epidemiji mentalnih tegoba, posebno sindroma izgaranja, iako su osnova našeg mentalnog zdravlja – zdravi odnosi. No, današnji tempo života, brzi i površni odnosi lišeni suradnje, povjerenja i poštovanja, narušili su naše mentalno zdravlje. Pravovremeno prepoznavanje sindroma izgaranja je teško, najviše zbog toga što depresiju, razočarenje i ispraznost učinkovito prikrivamo adrenalinom i brzim napretkom u karijeri, životu i tehnologijama. I mene je žuvot morao srušiti s postolja uspjeha, nagrada i izdržljivosti Supermana da bih konačno počeo brinuti o sebi i svom zdravlju. Stoga je preporučljivo da svi koji duže vrijeme pate od nemira, nesanice, radnoholizma, niskog praga tolerancije i općeg nezaodvoljstva, potraže stručnu pomoć.

5. Kako se nosite s izazovima i preprekama na putu prema sreći i osobnom zadovoljstvu?

Tijekom godina sam shvatio da su ključni sastojci za napredak samorefleksija, odlučnost i strpljenje. Moramo biti iskreni prema sebi i priznati si svoje tegobe, a zatim moramo biti odlučni suočiti se s izazovima na putu, a cijeli taj proces od očaja do ispunjenja izvediv je jedino s puno strpljenja. Kao što vidite, izbjegavam termin »sreća« koliko god mogu jer je sreća uglavnom iluzija. Moramo se stoga truditi živjeti ispunjeno, ali u svom unutrašnjem svijetu. Netko može istražiti sve svjetske destinacije, ali ako je i dalje nesretan unutar sebe, svaki novi ulazak u avion će ga samo udaljavati od samog sebe.

6. Je li i zbog čega važno usmjeriti se samo na pozitivne aspekte u životu?

Ne. Baš kao što su suvremene tehnologije nametnule iluziju da sve možemo dobiti sad i odmah, tako smo i mi, prepuni instant rješenja, laka meta za pojavu koju nazivam 'insta-optimizam.' Iako je mentalna usmjerenost prema pozitivnim ishodima početak naše dugotrajne transformacije iz osobe koja se osjeća kao žrtva okolnosti u upravitelja vlastitog života, to ne znači da nas samo pozitivno razmišljanje izvlači iz svake situacije. Moramo pravovremeno djelovati i razumjeti svoje emocije jer smo mi ljudi složena bića čija je psiha ispunjena kako ugodnim, tako i neugodnim emocijama. Ako želimo uspostaviti i njegovati zdrave odnose sa svijetom, drugima, a prije svega sami sa sobom, moramo znati izražavati sve emocije na zdrav način jer su one temeljno legitimno psihološko oruđe. Neki ljudi, zaneseni »insta-optimizmom«, brzo potiskuju sve neugodne emocije poput tuge, razočarenja, očaja, bijesa i straha jer kada osjete ove »negativne« emocije, nasilno se drže za 'pozitivno'. 'Pozitivno' je stavljeno pod navodnike jer često služi njihovim nerealnim očekivanjima da sve na svijetu mora biti savršeno, da ne smiju imati problema u životu i zbog toga smatram da je bolje biti realist s optimističkim predznakom.

7. Možete li podijeliti nekoliko praktičnih savjeta ili tehnika za postizanje veće sreće i osobnog zadovoljstva?

Osim već navedenih stvari, preporučujem da ne shvaćamo sve preozbiljno jer drugi često manje razmišljaju o nama i prije svega manje nepovoljno, nego što se to čini u našim katastrofičnim mislima pa se možemo osjećati opuštenije u vlastitoj koži. Prema sebi trebamo biti manje nemilosrdni i dozvoliti si pogreške jer iz njih uvijek puno brže možemo naučiti. Radi vlastitog mira, isključimo sve obavijesti na telefonu. Ja to radim već najmanje pet godina i osjećaj je odličan. Tehnologijama moramo upravljati mi, a ne obrnuto. No, problem je što nam odgovara da stalno zvoni, vibrira i slično jer nas to zaposli i poslužuje nam se dopaminom koji je jeftino gorivo za preusmjeravanje pažnje i osjećaj lažne sreće.

8. Jesmo li zaista sami odgovorni za svoju sreću ili postoji neka odgovornost u ljudima koji nas okružuju?

Dok smo djeca, odgovornost za našu sreću je na našim roditeljima. No, kada odrastemo, odgovorni smo za svoju sreću sami, a to uključuje prevladavanje prepreka iz teškog djetinjstva.

9. Kako su osobni razvoj i postizanje sreće povezani s poslovnim uspjehom? Imate li primjere iz svojih iskustava koji to ilustriraju?

Postoje istraživanja koja pokazuju da nas kreativnost čini sretnima, a iako se čini da određene industrije – ranije medijska i oglašivačka, sada društveni mediji i tehnološka industrija Sicilijske doline – monopoliziraju pojam kreativnosti, ona može biti sastavni dio svakog zanimanja. Zato, ako se u svom poslu, koji je, idealno, također i vaš poziv, ostvarujete kroz svoje talente i kreativnost, to se direktno odražava ne samo na produktivnost, već i razinu životnog zadovoljstva. Tijekom svoje oglašivačke karijere doslovno sam živio svoju kreativnost, ali sam je istovremeno često morao i forsirati zbog obujma posla. Istovremeno sam svakodnevno susretao ljude u stotinama poduzeća koji su bili uvjereni, ili im je bilo nadređeno, da se trebaju kloniti kreativnosti u svom poslu. Nažalost, postoji mnoštvo ljudi koji svaki dan na posao dolaze nesretni jer njihova kreativnost nije poticana.

10. Vaše knjige često istražuju teme motivacije i inspiracije. Kako održavati motivaciju dugoročno?

Riječ 'motivacija' potječe od latinske riječi 'movere', što znači 'kretati se'. Naglašavam da pravilno živimo samo ako živimo svrsishodno – dakle, djelujemo i svjesno težimo napretku. Kao što je rekao psiholog Robert A. Johnson, u svakom od nas postoji i evolucijska potreba za osobnim rastom. Ako ne gušimo tu iskru u sebi, motivacija je zapravo naš 'perpetuum mobile.'

11. Kakvi su vaši planovi za budućnost što se tiče širenja svijesti o sreći i osobnom razvoju?

Nakon desetaka tisuća sudionika na mojim predavanjima i desetaka tisuća prodanih knjiga u Sloveniji, ali i Hrvatskoj, ubrzano se usmjeravam prema stranim pozornicama i stranim književnim policama. Moje prvo djelo na engleskom jeziku je spremno za objavu u bliskoj budućnosti pa se radujem upoznavanju novih čitateljica i čitatelja te daljnjem upoznavanju samoga sebe.