Kad netko spomene pojam 'izgubljeni grad', obično na pamet prvo pada Atlantida. No, tu je 'mali' problem: Atlantida je civilizacija koju je Platon izmislio kao alegoriju što se događa kad zavlada pohlepa i nepoštovanje bogova. Mnogi su je pokušali bezuspješno pronaći, i dalje to pokušavaju.
Slavni grčki filozof, naime, uzet je zaozbiljno kad je u pitanju Atlantida tek u 19. i 20. stoljeću, otprilike kao histerija koja je zavladala nakon objave romana 'Da Vincijev kod' kojega su mnogi pročitali kao udžbenik povijesti, a ne kao relativno napetu fikciju.
vezane vijesti
No, sve to ne znači da u povijesti nije bilo gradova, pa i cijelih civilizacija, netragom nestalih u prirodnim katastrofama, ratovima, klimatskim i drugim promjenama... Ostatke nekih od njih i dalje je moguće posjetiti, no mnoštvo je nepoznanica koje ti lokaliteti i dalje pružaju. Portal The Travel nedavno je objavio zanimljiv pregled deset najatraktivnijih, koji može poslužiti i kao izvor inspiracije za putovanja.
Lothal (Indija)
U dolini Inda nekad davno cvjetala je jedna od najstarijih civilizacija na Zemlji. Jedan od centara bio je i grad Lothal, koji je svoje vrhunce doživio u 23. i 22. stoljeću prije Krista. Bio je to razvijeni grad u kojem su radili razni obrtnici, trgovalo se i raspolagali su za to doba suvremenom tehnologijom, imali su i kanalizaciju, gradile su se ceste i pristaništa na obali velike rijeke. No ta ista rijeka došla im je glave, 2000. prije Krista pogodila ih je dotad najstrašnija poplava, vrhunac serije velikih oluja i poplava. Grad je pretrpio strahovite štete od kojih se nikad nije oporavio. Arheolozi su Lothal otkrili 1954.
Akrotiri (Grčka)
Akrotiri na Santoriniju, dio Minojske kulture iz Brončanog doba, nekad davno bio je pun života, i uživao u bogatstvu ove civilizacije u vodama oko Krete. No, oko 1600. prije Krista sve se promijenilo. Došlo je do erupcije obližnjeg vulkana There, i sve je nestalo pod debelim slojem pepela i lave. Sve do kraja 19. stoljeća Akrotiri je bio potpuno nepoznat, zatrpan zemljom. Kad su pronađene ruševine grada, bilo je to arheološko otkriće koje je sasvim promijenilo predodžbe o vremenima kad je Akrotiri cvjetao i načinu života njegovih stanovnika. Jasno, prva asocijacija su Pompeji, ali sudbina dvaju gradova razlikuje se u nečem važnom. Rimski grad kod Napulja stratište je tamošnjih stanovnika, a u Akrotiriju praktički nisu nađeni ostaci poginulih u erupciji. Većina, ako ne i svi žitelji grada na vrijeme su pobjegli, vjerojatno na Kretu. Ne samo da su pobjegli, nego su sa sobom ponijeli i dragocjenosti, pa na otoku skoro nema ostataka zlata i drugog blaga. No, ono što je nađeno neprocjenjivo je na drukčije, možda i važnije načine.
Ai (Izrael)
U biblijskoj Knjizi o Jošui zapisano je kako su Hebreji uništili brojne gradove u Kanaanu. Neki od njih, poput Jerihona, pronađeni su, no lokacija jednog nije još potpuno utvrđena, to je grad Ai koji je prema predaji postojao u judejskoj pustinji, istočno od Jeruzalema. Prema Bibliji, Jošua je dva puta pokušao zauzeti grad, a kad je uspio pogubio je tamošnjeg kralja, odveo svu stoku i do temelja ga spalio, po svemu sudeći između 1200. i 1100. godine prije Krista. Arheolozi bezuspješno pokušavaju naći Ai već stoljećima. U 19. stoljeću se kao moguća lokacija pojavilo nalazište u Et-Tellu, ali tamošnji nalazi ne odgovaraju vremenu kad je Ai postojao.
Baia (Italija)
Pompeji nisu jedini nestali rimski grad. Relativno blizu, nešto sjevernije u Napuljskom zaljevu nalazio se grad Baiae, omiljeni lokalitet rimske elite koja je tamo gradila svoje luksuzne vile. Od 100. godine prije Krista najbogatiji sloj antičkog Rima uživali su u tamošnjoj raskoši, uključujući careve Julija Cezara, Nerona i Hadrijana. I ovaj je grad nestao zbog geologije, ali ne vulkanskom erupcijom nego specifičnim seizmičkim fenomenom u kojem se zemlja podiže ili spušta zbog punjenja ili pražnjenja podzemnih komora s magmom. Do početka 9. stoljeća niži dijelovi grada bili su potpuno poplavljeni, more je nastavilo nadirati i Baia je konačno napušten 1500. godine nakon dodatne katastrofe - epidemije kuge. Danas je u pitanju jedan od najvažnijih lokaliteta podmorske arheologije.
Leptis Magna (Libija)
Jedan od najvažnijih rimskih gradova na afričkom tlu, Leptis Magna, osnovali su u 7. stoljeću prije Krista Feničani, potom je pripadao najljućem neprijatelju Rimskog carstva Kartagi, a pod rimsko okrilje došao je u 1. stoljeću prije Krista. Dva stoljeća kasnije tamo je rođen car Septimije Sever, koji je nakon uspona na tron izgradio većinu važnih građevina u gradu i napunio ga bogatstvom. No, ekonomskom krizom u 4. stoljeću počeo je pad Leptis Magne, da bi ga 365. još pogodio i tsunami, čime je kolaps ubrzan. Konačno napuštanje grada uslijedilo je u 7. stoljeću zbog arapskih osvajanja. Danas je grad dobrim dijelom iskopan, i popularna je turistička destinacija.
Tu'am (Ujedinjeni Arapski Emirati)
Od 4. do 7. stoljeća Tu'am je cvjetao: bio je centar lova na bisere u obližnjem moru, i istodobno glavno trgovište za drago kamenje, bisere i druge dragocjenosti. Nažalost, svo blago svijeta nije ih moglo zaštititi od prirode. Kako se čini, grad je propao zbog užasne epidemije kuge, kombinirane s rastućim političkim napetostima u toj regiji. Potraga za Tu'amom trajala je dugo, da bi prošle godine arheolozi objavili da su ga našli na otoku Al Sinniyah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, relativno blizu Dubaija, koji danas vrišti bogatstvom kao nekad Tu'Am.
Joya de Cerén (Salvador)
Američki kontinent ima svoju verziju Pompeja, majanski grad Joya de Cerén. Na gradilištu u El Salvadoru radnici su 1976. našli nešto neobičnih artefakata, najviše grnčarije. Uskoro se ispostavilo da su zapravo našli cijeli jedan izgubljeni grad. Ime grada nije izvorno, nego je smišljeno u novije doba, ali sam grad doista može biti paralela sa slavnim gradom podno Vezuva. Ovo naselje Maja sasvim je nestalo u erupciji obližnjeg vulkana Laguna Caldere 600. godine. Arheolozi su dosad pronašli gomile dobro očuvanog materijala, od biljaka kakaovca, preko ukrašene grnčarije, komada žada i mnogo toga drugog. Nalazište je dobrim dijelom revidiralo dosadašnje viđenje majanske kulture, jer se pokazalo da su mnogo širi slojevi Maja nego se dosad mislilo imali pristupa luksuznim, pa i uvoznim proizvodima.
Kanjon Chaco (SAD)
Između 850. i 1250. godine u pustinji današnje američke savezne države Novi Meksiko, u kanjonu Chaco postojao je grad pun astronoma, umjetnika, proizvođača nakita, trgovaca... Bilo je to mjesto bogate kulture, s trgovačkim vezama koje su sezale sve do Srednje Amerike, o čemu svjedoči kakao pronađen na ovom nalazištu. Nažalost, suočili su se s problemom koji nisu mogli predvidjeti: klimatskim promjenama. Sredinom 13. stoljeća pogodila ih je strašna suša, koja je natjerala stanovništvo na iseljavanje. Arheolozi su grad našli 1823., a istraživanja traju i do danas kako bi se razotkrile sve tajne tamošnje kulture.
Ozette (SAD)
Arheolozi su 1970. naišli na jedno od najimpresivnijih arheoloških otkrića iz prošlosti američkih domorodaca koje je umnogome promijenilo povijesne predodžbe. Bila je riječ o indijanskom selu Ozette, u saveznoj državi Washington. Selo je nestalo u blatnoj bujici 1500., i onda bilo skriveno od očiju skoro 500 godina. Prvi znakovi da se tamo nešto nalazi pojavili su se erozijom koja je otkrila dio drvenih struktura. Od otkrića do danas pronađeno je više od 50 tisuća artefakata, uključujući košare, igre, kutije, oružje, a sasvim je iskopano i šest dugih nastambi u kojima su živjeli stanovnici Ozettea. Bio je to snažan poticaj razumijevanju kulture Makah iz vremena prije dolaska Europljana, ali i nastavku arheoloških istraživanja o indijanskoj baštini u drugim dijelovima SAD-a.
