Po situaciji na hrvatskim prugama ne bi se reklo, ali Europa prolazi kroz zlatno doba željeznice. Pokazuju tako podaci Eurostata o broju putnika i količini prijeđenih kilometara u 2023., a jedno i drugo bilježi rekordne visine.
Očito je riječ o trendu vezanom uz održivost, jer željeznica značajno manje pridonosi zagađenju. Istodobno, putovanja željeznicom sve su popularnija i zbog brzine, dostupnosti, cijene, sve do činjenice da vas pri putovanju dovode u gradove, a ne na aerodrome s kojih morate 'loviti' transfere do konačnog odredišta.
vezane vijesti
Dakle, podaci Eurostata objavljeni krajem prošle godine govore da su putnici u zemljama Europske unije prešli željeznicom u nacionalnom i međunarodnom prometu faantastičnih 429 milijardi kilometara. Ovo je najbolji rezultati otkako su se podaci počeli prikupljati 2004. Očekivano, najslabiji rezultat zabilježen je 2020., u vrijeme izbijanja pandemije COVID-a, kad je broj kilometara bio skoro upola manji, dosegao je 221 milijardu.
Na čelu su, jasno, četiri europske željezničke velesile, prvo mjesto skoro ravnopravno dijele Njemačka i Francuska, a slijede Italija i Španjolska koje užurbano razvijaju svoju željezničku mrežu, posebno Španjolska se svom snagom bacila na izgradnju superbrze željeznice. Njemačka je svoj primat zavrijedila golemim nacionalnim prometom, ali zato Francuska uvjerljivo vodi kad su u pitanju putovanja njezinih građana vlakom u inozemstvo.
A gdje je Hrvatska
Gdje smo mi? Daleko iza, na 19. mjestu i po broju putnika i po broju prijeđenih kilometara, ali bar je i kod nas zabilježen neki rast. Dapače, nakon Luksemburga s 23 posto rasta dijelimo drugo mjesto s Irskom zbog 22-postotnog skoka. Slijedi Španjolska sa 16 posto. Jedine zemlje u kojima je promet opao su Grčka (i to čak 17 posto) i Bugarska (pet posto).
Budućnost je u većini Europe još svjetlija, stalno se uvode nove linije, udobnije i brže, sve češće i s jedinstvenim rezervacijama za više putovanja, preko cijelog kontinenta.
