Brotnjo (područje općine Čitluk) je najveći vinogradarski kraj u BiH. Uglavnom su zastupljene autohtone sorte Hercegovine: Žilavka - bijela sorta i Blatina - crna sorta. Blatina je stara autohtona sorta Hercegovine. Jedna od vrlo rijetkih sorti koja ima funkcionalno ženski cvijet, pa se u vinogradu uvijek sadi sa sortama oprašivačima kao što su Trnjak i Alicante bouschet
Blatina Vinarije Čitluk d.d. Čitluk, pored svog uobičajenog imena nosi oznaku de Broto što bi značilo u skraćenoj verziji iz Brotnja.
Blatina de Broto je tamne i kompaktne žive i sjajeće rubinske boje s granatnim odbljeskom, već na oko dojmljive konzistencije. Na nosu se otvara postupno, dosta u mirodijskom tonu. Plemenita je, lijepo razvijena, tipična te duboka i topla trajna mirisa, voćnog i začinskog karaktera. U pozadini osim decentno izraženih tonova sušenog duhana raspoznaju se arome zrelih šljiva, grožđa, suhih smokava, marmelade od tamnog bobičastog voća, u tragovima se javlja vanilija, rogač, prženi badem i čokolada. Na okusu je vrlo privlačna, mekana, zaobljena i glatka. Okus je profinjen, malko gorkast, živ, topao, grije, bogat, pun i suh. Tijelo je snažno, završetak vrlo dug. Vino je složeno, iskreno.
Kao južno vino, Blatina posjeduje zadovoljavajuću koncentraciju kiselina. Dobro je da odleži koju godinu u hrastovim bačvama, čak štoviše, kvaliteta joj raste do pet godina starosti. Preporučuje se piti uz jača jela od mesa, divljač, a posebno uz pečenja, riblje paprikaše, pašticadu i različite pikantnije sireve. Pije se polako, čisto, temperirano 18-20 ºC. Čuvajte se njezine snage! U njoj je kondenzirano sunce i sabrana sva hercegovačka ljetna žega.
A o Blatini, naš suvremenik i Brotnjak, pjesnik Mile Stojić reče: „Blatina je crna, kao tamni kristal (možda baš zbog nje mi sva vina koje stranci nazivaju “crvenima” zovemo “crnima”?), njena boja je boja poludragulja češkog granata, s ambicijom da na površini bljesne tamnoljubičastim sjajem. Rečeno jezikom epike - to je krilo gavranovo, ili duboko crno oko djevojačko“.
