Kroz 19. stoljeće intenzivan miris parfema upućivao je na najstariji zanat na svijetu, a taj je stav prevladavao i početkom 20. stoljeća pa je uoči lansiranja svog Chanela No. 5, davne 1921. godine, slavna dizajnerica Coco Chanel najavila parfem koji će biti 'seksi i provokativan, ali i potpuno čist'.

'Za Coco Chanel miris premoćnog mošusa, s naznakama neopranih tijela, jednostavno je bio prljav. Odmah je shvatila da je to miris prostitucije i da je to nepodnošljivo', bilježi u svojoj knjizi 'Tajna Chanela No. 5' kulturna povjesničarka Tilar J. Mazzeo.

No. 5 je bio jedan od prvih mirisa začet od modnog dizajnera i avangarda među mirisima sintetiziranih nota, a za njegovo je stvaranje parfumer Ernest Beaux upotrijebio aldehid trpkog svježeg mirisa i stvorio parfem za kojega interes ne posustaje ni nakon cijelog stoljeća i koji je zbog svog neusporedivog uspjeha u industriji poznat kao le monstre (čudovište).

Chanel ne govori glasno o održivom razvoju iako ga 'živi' oduvijek

Međutim, dok je 1921. No. 5 bio priznat zbog svojih sintetiziranih nota, danas ga odlikuje njegovanje prirodnih sastojaka, zbog čega se modna tvrtka Chanel odlučila na kupnju 10 hektara zemlje na jugu Francuske, u području u kojem već desetljećima surađuje s obitelji Mul i osnovni sastojak svog slavnog mirisa proizvodi na 20 hektara zemlje.

Riječ je o jasminu koji raste u okolici općine Pegomas, smještene u Grasseu u Provansi, francuskom području koje je do 17. stoljeća bilo središte za štavljenje kože, a danas je središte svjetske parfemske industrije.

Sve je počelo kad su lokalne štavionice kože svoje rukavice koje su izrađivale za plemstvo počele oplemenjivati mirisima lokalnog cvijeća. Kad su shvatili da miris uhvaćen iz cvijeća uzgojenog u njihovoj regiji nadmašuje mirise cvijeća iz bilo kojeg drugog dijela Francuske, okrenuli su se uzgoju cvijeća i proizvodnji parfema.

Francuska Provansa smještena na gotovo 1150 metara nadmorske visine uživa u vlastitoj mikroklimi, s dovoljno blagim vremenskim uvjetima koji je čine jednim od rijetkih područja u Europi na kojima jasmim uspijeva na otvorenom. S više od 300 sunčanih dana godišnje i tlom bogatim mineralima kojega većinom čine glina i vapnenac, cvjetovi iz ovog područja iznimno su cijenjeni zbog svoje arome.

Chanel od 1980-ih surađuje s lokalnom obitelji poloprivrednika Mul na uzgoju jasmina Grandifloruma, kojega krase veliki bijeli cvjetovi u obliku zvijezde, jedinstvenog slatkastog i praškastog mirisa.

'Jasmin iz Grassea vjerojatno je najvažniji sastojak parfema No. 5', kaže Olivier Polge, koji je od 2013. godine Chanelov glavni parfumer.

Christopher Sheldrake, parfumer i direktor istraživanja i razvoja u Chanelu kaže kako ne voli govoriti da je miris njihovog jasmina bolji od onog uzgojenog u Egiptu ili Indiji, ali da je definitivno drugačiji. Polge podsjeća kako je tvrtka zbog ovog vrijednog sastojka prolazila vrlo izazovno razdoblje, jer se proizvodnja jasmina počela seliti u druge zemlje.

Naime, krajem 1980-ih neki su lokalni proizvođači jasmina počeli prodavati svoje zemljište djelomično privučeni dogovorima o nekretninama u regiji blizu Nice i Francuske rivijere, ali i općenito zbog smjera razvoja društva.

'Tako smo u Chanelu došli na ideju da udružimo snage s obitelji poljoprivrednika kako bismo osigurali količinu i kontinuitet kvalitetnog jasmina', kaže Polge, inače sin Jacquesa Polgea na čiju je inicijativu 1987. počela suradnja s obitelji Mul.

Chanelova proizvodnja cvijeća za parfumersku industriju usidrena je tako dogovorom s obitelji Mul u ovoj regiji, a uz jasmin, obitelj koja se ovim bavi već pet generacija, ekskluzivno za Chanel proizvodi i ruže.

Zahtjevna berba cvjetova neodoljivog mirisa

Cvijet jasmina je preosjetljiv za strojnu berbu pa se mora sakupljati ručno. Berba koja započinje u kolovozu i traje stotinjak dana kreće u zoru kad je miris najintenzivniji. Kako bi se sačuvalo najviše mirisa, potpuno otvorene cvjetove jasmina posebnom tehnikom beru vrlo utrenirani berači.

Obzirom da cvijeću miris opada tijekom dana, berba mora završiti najkasnije u 13 sati pa se dnevno ubere samo tri kilograma, za koje je potrebno ubrati oko 24 tisuće cvjetova. Svoje košare berači prazne na licu mjesta gdje su podignuti tvornica i laboratorij, kako bi se jasmin počeo što prije prerađivati i tako uhvatilo najviše mirisa.

'Kod nas se cvijeće sakupi, izvaže i iz njega ekstrahira miris u samo nekoliko sati, što je ogromna prednost. Postavke pogona koji ovdje imamo najbolje su za koje znam', kaže Sheldrake.

Tromjesečna berba jasmina daje između osam i deset tona cvjetova, a za samo jedan kilogram krajnjeg proizvoda kojega koristi parfumerska industrija, potrebno je sedam milijuna cvjetova. Za samo jednu litru destilirane esencije jasmina potrtebno je skupiti 650 kilograma cvijeta.

U bočicu Chanel No. 5 od 30 ml pored 1000 cvjetova jasmina mjesta ima i za 12 ruža. Vjerujemo da ćete od sada, ako niste već do sada zbog cijene, razmišljati drugačije kad olako počnete štrcati parfem po sebi.

Koliko je jasmin cijenjen u ovoj francuskoj regiji govori i podatak da mu je od 1946. godine u kolovozu posvećen i festival.

Prepoznao je to i Chanel koji je iskoristio svoj položaj i moć kako bi kupnjom dodatnih 10 hektara zaštitio ovu industrijsku nišu, no osim podrške industriji jasmina, uložili su i u male specijalizirane ateljee koji surađuju u industriji visoke mode, poput kovača srebra, stručnjaka za vezenje, proizvođača bižuterije i gumba ili stručnjaka za perje. Gubitak ovih ateljea bio bi također veliki udarac za industriju visoke mode, a Chanel je tu pokazao nesebičnost dozvoljavajući studijima koje su kupili suradnju i s drugim dizajnerima visoke mode.

'Danas je moderno govoriti o održivom razvoju. Nismo glasni oko toga, ali mi to činimo oduvijek. A činimo to zbog sebe, jer je to jedini način da se postigne pravi proizvod za naše parfeme', kaže Sheldrake.