Godinama se vitamin D razmatrao samo kroz prizmu održavanja snažnih kosti i zubi, no popis njegovih pozitivnih učinaka prilično je dug. Vitamin D štiti imunitet na više načina, a kada je riječ o infektivnim bolestima kao što je Covid-19, znanstvenike i laike posebno zanimaju njegova antiinfektivna svojstva. Posjetili smo Dijetetičko savjetovalište u KBC-u Rebro kako bismo saznali jesu li glasine istinite, odnosno pomaže li vitamin D u borbi protiv koronavirusa
Bolest uzrokovana koronavirusom (Covid-19) respiratorna je bolest koja trenutno pogađa ljude diljem svijeta i prenosi se od osobe do osobe. Svjetska zdravstvena organizacija, kao i druge krovne institucije, poput Europske agencije za sigurnost hrane, izdale su preporuke za prehranu koja će ojačati organizam tako da se pokuša othrvati bolesti, kao i u slučaju zaraze koronavirusom.
Nema uvjerljivih dokaza za to da određena hrana ili način prehrane mogu utjecati na imunološki sustav i time prevenirati zarazu ili izliječiti osobu zaraženu koronavirusom, no određeni vitamini i minerali iz prehrane svakako mogu doprinijeti jačanju imunološkog sustava, što je iznimno važno u vrijeme pandemije.
vezane vijesti
-
![Pitali smo nutricionisticu kako se pravilno hraniti u izolaciji namirnicama koje imamo na raspolaganju te što učiniti kako bismo izbjegli debljanje]()
Pitali smo nutricionisticu kako se pravilno hraniti u izolaciji namirnicama koje imamo na raspolaganju te što učiniti kako bismo izbjegli debljanje
-
![Kako osigurati dnevnu dozu vitamina D kada smo primorani ostati u izolaciji]()
Kako osigurati dnevnu dozu vitamina D kada smo primorani ostati u izolaciji
-
![Pitali smo nutricionisticu kako pametno odraditi kupovinu, ali i kako najbolje rasporediti zalihe: 'Nemojte kao muhe bez glave kupovati sve što vam padne pod ruku']()
Pitali smo nutricionisticu kako pametno odraditi kupovinu, ali i kako najbolje rasporediti zalihe: 'Nemojte kao muhe bez glave kupovati sve što vam padne pod ruku'
Osim tjelesne aktivnosti, izbjegavanja stresnih situacija te dovoljno sna, važno je da prehrana bude zdrava i uravnotežena te bogata povrćem i voćem, izvorom hranjivih tvari. Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara ističe kako na imunitet utječe nekoliko hranjivih tvari, a to su: vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folat i selen.
No jedan od navedenih imunostimulansa smatra se posebno važnim kada govorimo o respiratornim bolestima u koje se ubraja i koronavirus. U jeku nove pandemije mnogi se stručnjaci bave izučavanjem povezanosti nedostatka vitamina D i infekcije virusom SARS-CoV-2. Štoviše, u pragmatičnim nutritivnim protokolima koji nastaju u zemljama posebno snažno pogođenim pandemijom, poput Italije, preporuke kažu da u slučaju laboratorijski potvrđenog nedostatka vitamina D promptno treba uvesti nadoknadu tog vitamina u oboljelih od Covida-19.
Koliko u tome ima istine, preporučuje li se vitamin D samo u preventivne svrhe ili uistinu pomaže u ozdravljenju bolesnika oboljelih od koronavirusa te zašto je neophodan za ljudski organizam, pitali smo nutricionisticu Zrinku Šmuljić iz Dijetetičkog savjetovališta u KBC-u Rebro.
Zašto je neophodan vitamin D
Iz Dijetetičkog savjetovališta upozoravaju kako se danas susrećemo s pandemijom nedostatka vitamina D u općoj populaciji. Adekvatna razina vitamina D u krvi, pri kojoj nema negativnih učinaka na zdravlje, viša je od 75 nmol/L ili 30 ng/mL, status tog vitamina u organizmu ovisi o godišnjem dobu, a mnogi ne znaju da se najniže vrijednosti mjere u zimskim mjesecima.
'Vitamin D neophodan nam je za brojne procese koji se odvijaju u našem organizmu. Najpoznatija njegova uloga u organizmu regulacija je metabolizma kalcija i fosfora, čime utječe na zdravlje kostiju, sudjeluje u rastu i razvoju, utječe na rad imunološkog sustava, stabilnost genoma te na rast živčanih stanica. Rastući je broj znanstvenih dokaza o povezanosti deficita vitamina D s razvojem kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, karcinoma, autoimunih bolesti, infektivnih bolesti, a niske razine vitamina D u krvi utvrđene su i kod pretilih osoba', rekla je za tportal Šmuljić.
Povezanost vitamina D i koronavirusa
Postavlja se pitanje zašto se vitamin D preporučuje za respiratorne bolesti, u koju skupinu spada i koronavirus - pomaže li zaista ili je riječ o mitu te što o svemu kažu znanstvenici?
'Nedostatak vitamina D povezan je s različitim bolestima koje zahvaćaju pluća i gornje dišne putove, poput gripe, HIV-a, hepatitisa, kronične opstruktivne plućne bolesti, astme, kroničnog rinitisa, tuberkuloze... U nedavno objavljenom istraživanju u časopisu Nutrients objašnjeno je kako mehanizmi kojima vitamin D može reducirati rizik od infekcija uključuju proizvodnju antimikrobnih proteina katelicidina i defenzina, a koji mogu smanjiti replikaciju virusa i koncentraciju protupalnih citokina što oštećuju tkivo pluća i tako pogoduju nastanku upale. Teze koje povezuju vitamin D i pojavu koronavirusa navode kako se zaraza počela širiti zimi, u periodu godine u kojem je razina vitamina D najniža, kako visoke temperature i ljetni mjeseci ne pogoduju širenju koronavirusa, kao i da je stopa smrtnih slučajeva viša kod starijih osoba s kroničnim bolestima, što je oboje povezano s niskom razinom vitamina D', objasnila je nutricionistica Šmuljić.
Europsko društvo za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN) izdalo je smjernice za nutritivnu potporu bolesnicima s koronavirusom, u kojima navodi kako suplementacija vitaminom D treba biti dio liječenja oboljelih od koronavirusa, pogotovo pothranjenih osoba.
'Budućim istraživanjima utvrdit će se je li nedostatak vitamina D češći kod osoba zaraženih koronavirusom i je li koncentracija vitamina D u krvi bolesnika povezana s ishodom bolesti', dodaje nutricionistica.
Novo istraživanje pokazuje povezanost između vitamina D i koronavirusa
Znanstvenici dr. Jonathan Rhodes i dr. Sreedhar Subramanian sa Sveučilišta u Liverpoolu upravo su objavili rad po kojem bi količina vitamina D u organizmu mogla imati značajan utjecaj na tijek bolesti i smrtnost. Znanstvenici tvrde kako razvoj bolesti COVID-19 ovisi i o zemljopisnom položaju. Zemlje koje leže ispod 35. paralele imaju nisku smrtnost u odnosu na one koje su smještene na sjeveru.
U svom istraživanju služili su se usporedbom tijeka bolesti u Australiji i Velikoj Britaniji gdje je smrtnost u istom razdoblju bila značajno veća. U Australiji je do 10. ožujka bilo prijavljeno 100 slučajeva, a do 21. ožujka 1000 oboljelih. Sličan tijek širenja Covida-19 u desetak dana u ožujku imala je i Velika Britanija. No, kad se uspoređuje smrtnost, priča je drukčija, jer je do 3. travnja Australija imala dvoje umrlih na milijun stanovnika, a Velika Britanija njih 68.
Znanstvenici su potpm krenuli uspoređivati smrtnost od koronavirusa na milijun stanovnika prema zemljopisnoj širini. Rezultat ih je na prvu iznenadio. Zemlje koje leže ispod 35. paralele, odnosno negdje od Cipra prema jugu, imaju nisku smrtnost u odnosu na one prema sjeveru, a razlog tome je manjak sunca tijekom godine, što znači i nižu razinu vitamina D tijekom zime. Zaključak znanstvenika je da uloga vitamina D na tijek bolesti i njezin ishod veća nego što se dosad znalo.
Važno je napomenuti da hipoteza ovog istraživanje nije da vitamin D štiti od infekcije SARS-CoV-2, već da bi mogao biti vrlo važan u sprečavanju citokinske oluje i kasnijeg akutnog respiratornog sindroma koji je najčešće uzrok smrtnosti.
Sunce je glavni izvor vitamina D
Da bismo osigurali tijelu dovoljnu količinu vitamina D, dovoljno je boraviti na suncu, ujedno glavnom opskrbljivaču tim vitaminom. Njegov glavni izvor endogena je sinteza u koži potaknuta sunčevim UVB zračenjem, nakon čega dolazi do hidroksilacije u jetri, u kojoj nastaje 25-hidroksivitamin D (25(OH)D ili vitamin D2). To je glavni oblik u kojem vitamin D cirkulira krvlju, iako u bubrezima prolazi još jednu hidroksilaciju i prelazi u aktivan oblik, 1,25-dihidroksivitamin D3. Glavno mjesto pohrane vitamina D je masno tkivo.
'Brojni faktori utječu na sintezu vitamina D u koži, uključujući geografski položaj, boju kože, dob, korištenje krema sa zaštitnim faktorima i zdravstveno stanje. Zbog toga je jako teško utvrditi optimalno vremensko razdoblje koje bi trebalo provesti na suncu. Prema istraživanjima, bijelcima je dovoljno 10-30 minuta tri puta tjedno oko podneva osunčati podlaktice i potkoljenice kako bi razina vitamina D u krvi bila u zadovoljavajućim rasponima. Iako zvuči jednostavno, ljudi puno vremena borave u zatvorenim prostorima, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci, štite se odjećom i zaštitnim kremama, što smanjuje sintezu vitamina D', objasnila je nutricionistica.
Vitamin D moguće je unijeti i hranom
Unos ovoga vitamina hranom u prosjeku je vrlo malen u populaciji te iznosi svega 20 posto od ukupnih dnevnih potreba. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Nadalje, hrana bogata vitaminom D3 obuhvaća ribu (tuna, srdela, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora, neke vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumanjak jajeta te namirnice koje su obogaćene vitaminom D, poput nekih margarinskih namaza.
Zbog oskudnog izbora namirnica koje sadrže vitamin D nešto je teže prehranom u potpunosti nadomjestiti potrebnu količinu, no nije nemoguće.
'Vitamin D unesen hranom apsorbira se u intestinalnom traktu s masnoćama jer je topiv u mastima, a za apsorpciju su potrebne i žučne soli. Procjenjuje se da se apsorbira 50 posto unesene količine, a tek nekolicina hrane izvor je vitamina D. Da bismo ga unijeli dovoljno samo iz hrane, trebali bismo je svakodnevno konzumirati. Kao primjer, veći žumanjak jajeta sadrži oko 40 IU vitamina D, dok je najbolji prehrambeni izvor losos (85 g lososa sadrži otprilike 700 IU vitamina D). Preporučeni dnevni unos za odrasle osobe iznosi 600 IU (International Units)', pojašnjava nutricionistica.
Pažljivo dozirajte unos suplemenata vitamina D
Ukoliko niste u mogućnosti boraviti na suncu jer živite u kišovitim predjelima, većinu vremena i dalje boravite u kući zbog sigurnosti vaših ukućana ili iz bilo kojeg razloga ne možete nadomjestiti potrebnu dnevno preporučenu količinu vitamina D, uvijek možete posegnuti za suplementima koje prodaju sve ljekarne.
'Suplementacija vitaminom D preporučuje se prilikom nedostataka utvrđenih laboratorijskim mjerenjima. Klinička stanja u kojima može biti korisna suplementacija vitaminom D jesu: hipertenzija, šećerna bolest, autoimune bolesti, onkološke bolesti, multipla skleroza, upalne bolesti crijeva te se preporučuje osobama starije dobi, osobama koje se rijetko izlažu suncu ili žive u sjevernijim područjima', pojašnjava Šmuljić i dodaje kako je bolje na bilo koji način osigurati organizmu dovoljnu količinu vitamina D nego nikako.
Manjak vitamina D manifestira se neobjašnjivim kroničnim umorom unatoč dovoljnoj količini sna, prisutnošću bolova u mišićima, slabošću ili grčenjem mišića te depresivnim raspoloženjem, a to vam nikako ne treba u ova već dovoljno tmurna vremena.
S druge strane, hipervitaminoza D je rijetka, ali predstavlja potencijalno opasno stanje.
'Moguće ju je postići dugotrajnim uzimanjem previsokih doza vitamina D iz suplemenata, dok izlaganjem kože suncu ili konzumacijom hrane koja je izvor vitamina D nije moguće unijeti prevelike količine. Najčešća klinička manifestacija je porast razine kalcija u krvi (hiperkalcemija), a najčešći simptomi jesu bunilo, apatija, učestalo povraćanje, bol u trbuhu, žeđanje, učestalo mokrenje i dehidracija', istaknula je nutricionistica Zrinka Šmuljić.
