Antibiotici su izgubili svoju moć u borbi protiv infekcija u svakoj zemlji na svijetu, pokazuju novi podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Upravo bi ta situacija mogla dovesti do razornih posljedica za javno zdravlje te se otvara mogućnost da se u prošlosti savladane bolesti, definirane kao svjetski ubojice, ponovno aktiviraju, piše The Guardian

Otpornost na antibiotike najveća je prijetnja javnom zdravstvu, poručuje WHO te dodaje kako to više nije problem o kojemu će se morati voditi računa jednom u budućnosti, već je to problem upravo sada, a može utjecati na svakoga, svih dobi i svugdje na svijetu.

'Bez hitnog i koordiniranog djelovanja brojnih interesno-utjecajnih skupina, svijet je na početku postantibiotske ere, u kojoj česte infekcije i manje ozljede koje su bile desetljećima izlječive mogu ponovno postati smrtonosne', govori doktor Keiji Fukuda, pomoćnik generalnog direktora za zdravstvenu sigurnost u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Kako se navodi, učinkoviti antibiotici jedan su od stupova koji nam omogućuju da živimo dulje i zdravije te predstavljaju izravnu korist moderne medicine. 'Ako se ne poduzmu značajne akcije po pitanju poboljšanja nastojanja u sprečavanju infekcija i načina proizvodnje, prepisivanja i načina korištenja antibiotika, svijet će gubiti sve više i više javno-zdravstvenih dobara, a posljedice će biti poražavajuće', upozorava doktor Keiji Fukuda.

Novim izvješćem WHO je nastojao prikupiti sveobuhvatne podatke o otpornosti na antibiotike iz 114 zemalja. Premda su podaci iz nekih zemalja detaljniji nego u drugima, vrlo jasno se može zaključiti kako su vrste bakterija i virusa rezistentnih na antibiotike vrlo česte i rasprostranjene, a da su pokušaji spašavanja djelotvornost postojećih antibiotika zapravo izgubljena bitka.

Kako navode stručnjaci iz WHO-a, problem se ne nalazi u samo jednoj zemlji ili regiji, već je to problem koji pripada cijelom planetu. Usto, kako navode, nijedna zemlja, ni uz najbolje moguće politike s ovim se problemom ne može nositi sama.

Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije pomno je proučilo otpornost sedam bakterija na antibiotike, i to onih bakterija koje su odgovorne za zajedničke i potencijalno ozbiljne bolesti, poput krvnih infekcija (sepsa), dijareje, upale pluća, infekcije urinarnog trakta i gonoreje. Podaci pokazuju kako postoji otpor čak i prema antibioticima koji se koriste kao posljednji izbor, kada drugi ne daju rezultate.

Najviše zabrinjava činjenica da prikupljeni podaci pokazuju postojanje otpora u cijelome svijetu prema antibioticima 'posljednjeg izbora', koji se inače koriste u borbi protiv životno opasnih infekcija koje su uzrokovane čestom crijevnom bakterijom Klebsiella pneumoniae

Upravo je ta bakterija glavni uzrok infekcija dobivenih u bolnici, a može uzrokovati upalu pluća, krvne infekcije te infekcije kod novorođenčadi i bolesnika na intenzivnoj njezi. Antibiotici u krajnjoj nuždi su karbapenemi, međutim izvješće pokazuje kako postoji otpornost na njih u svim regijama. U nekim zemljama zbog otpornosti karbapenema antibiotici neće biti učinkoviti kod više od polovice ljudi s bakterijom Klebsiella pneumoniae

Stručnjaci navode kako preostaje mogućnost korištenja starog antibiotika, no njegovo je korištenje opasno zbog mogućih nuspojava. Usto, u posljednjih 25 godina nije izdana nova klasa antibiotika. Farmaceutske tvrtke ne mogu pokriti troškove istraživanja i razvoja, jer se novi antibiotici moraju štedljivo koristiti zbog straha od razvoja otpornosti. 'Novi antibiotici na tržištu zapravo nisu novi, to su varijacije onih koje već imamo, što pak znači da će se otpornost na bakterije razviti mnogo brže', navode stručnjaci.

U nekim dijelovima svijeta radi se o dostupnosti antibiotika. No u drugim dijelovima pacijenti se tretiraju jednim antibiotikom za drugim sve dok se ne otkrije onaj koji funkcionira, što pak pacijente može još jače razboljeti i povećati otpor prema antibioticima. Neke zemlje u Europi ne provode automatsko ispitivanje kako bi se ustanovilo o kakvoj se infekciji radi, osobito ako postoje dodatni troškovi za pacijenta ili bolnicu.

U izvješću WHO-a također se usmjerava pažnja na raširenu otpornost na jedan od najčešće korištenih antibakterijskih lijekova za liječenje infekcija mokraćnog sustava uzrokovanih bakterijom E. coli. Tijekom 80-ih, na ove antibiotike nije bilo gotovo nikakve otpornosti, no danas su ti antibiotici u mnogim zemljama neučinkoviti kod gotovo polovice bolesnika. Osim toga, u Austriji, Australiji, Kanadi, Francuskoj, Japanu, Norveškoj, Južnoj Africi, Sloveniji, Velikoj Britanij i Švedskoj bilježi se otpornost na zadnje linije antibiotika koji se koriste za liječenje gonoreje.

Zbog svega navedenoga, WHO poziva sve zemlje da štede na upotrebi antibiotika, kako kod ljudi tako i kod životinja, poboljšati higijenu ruku kojom se drastično može smanjiti pojavu bakterije MRSA koja je otporna na antibiotike.