Istraživanja su pokazala da djeca koja u najranijoj dobi izmišljaju male laži češće postaju uspješni poslovni ljudi na visokim pozicijama.

Kompleksan proces koji se odvija u mozgu kad dijete izmišlja laž zapravo je indikator njegove inteligencije. Pa tako kad sljedeći put vaš sinčić ili kćerkica ustvrde da nisu pojeli čokoladu, iako su zamrljani njome od uha do uha, nemojte se zabrinjavati zbog toga što vas muljaju iako ih uporno pokušavate uvjeriti da ne valja lagati.

Istraživanje provedeno na 1200 djece pokazalo je da će petina dvogodišnjaka vrlo vjerojatno izreći laž, dok u dobi od četiri godine te šanse rastu na 90 posto. Brojke postaju sve veće kako dijete raste, a u dobi od 12 godina laganje doseže svoj vrhunac. Dobra vijest je da u dobi od 16 godina opada za 70 posto.

Zanimljivo je da nije pronađena nikakva poveznica između nevinih dječjih laži i varanja na ispitima, kao ni to da su djeca koja više lažu sklonija prevarama u odrasloj dobi.

'Roditelji se ne moraju uzbuniti ako njihova djeca slažu - neće se pretvoriti u patološke lašce jer gotovo sva djeca lažu. To je znak da su dosegli novi stupanj u razvoju. Djeca koja imaju bolje kognitivne sposobnosti vještije lažu jer im je lakše prikriti trag. Možda postanu bankari', kaže dr. Kang Lee, direktor Institute of Child Study na Sveučilištu Toronto, koji je proveo istraživanje na djeci u dobi od dvije do 17 godina.

Laganje, naime, pokazuje da su djeca razvila rukovoditeljske vještine, kompleksno ponašanje koje uključuje manipuliranje s nekoliko procesa u mozgu koji moraju prikriti istinu.